Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
U tadašnjoj Jugoslaviji ekonomske krize, visoka inflacija i nestašice potaknule su građane da robu kupuju u Austriji i Italiji. Kava, traperice, deterdženti i gorivo bili su među najčešćim predmetima švercanja. Bila je to raširena praksa
povezane vijesti
- “Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad”: Izložba posvećena “Bijenalu mladih” otvorena u MMSU-u
- U srednjoj talijanskoj školi otvorena izložba »Serenissima – kulturna baština od Veneta do Istre, Dalmacije, Kvarnera i Julijske krajine«
- Brigade Sveti Vid i Goranski risovi na postamentima na riječkom Korzu uoči 35. obljetnice osnutka
ZAGREB -»Čini se da su ljudi prije švercali jer nisu imali stvari, švercali su jer su mogli. Priče su smiješne. Najviše mi je ostala u pamćenju priča kada je jedna žena švercala vibratore. Na carini su vidjeli da je neugodna situacija jer se žena koja ih je kupila sramila i pustili su je preko granice bez kazne. Najviše se švercala kava, građevinski materijal i svi su imali istu boju kuće. U prošlosti je švercanje bilo malo u sivoj zoni, ali nije se mislilo da je to bio kriminal«, rekao je Jan Malec Svetel, autor gostujuće izložbe »Švercanje« Muzeja narodnog oslobođenja Maribor koja je otvorena u Muzeju grada Zagreba.
Autentični predmeti
Izložba istražuje fenomen krijumčarenja i crnog tržišta, s naglaskom na osamdesete godine prošlog stoljeća. U tadašnjoj Jugoslaviji ekonomske krize, visoka inflacija i nestašice potaknule su građane da robu kupuju u susjednoj Austriji i Italiji. Kava, traperice, deterdženti i gorivo bili su među najčešćim predmetima švercanja. Za mnoge obitelji to nije bio kriminalni pothvat, već način preživljavanja i osiguravanja dostojnog života.
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
U pograničnim zajednicama snalažljivost u prenošenju robe preko granice često se smatrala znakom hrabrosti i domišljatosti. Autor izložbe Malec Svetel građu je prikupio kroz razgovore s ljudima koji su osobno sudjelovali u takvim aktivnostima. Izložba donosi njihove priče, povijesne fotografije i autentične predmete iz osamdesetih, među kojima su pakiranja kave, stari deterdženti i talijanske traperice. Posebno se ističu fotografije velikih gužvi na graničnom prijelazu Šentilj. Umjesto osude, izložba švercanje prikazuje kao raširenu društvenu praksu obilježenu tadašnjim životnim okolnostima.
Generacija švercera
»Ja sam generacija švercera i sve smo švercali. Traperice i cipele smo švercali najviše. Kretalo se u 2 sata u noći da bi se stiglo ujutro na odredište u kupovinu. Mladi danas ne znaju što je to bilo. Moja mama je nosila punđu u kojoj je imala smotani papirić, odnosno novac i svima nam je rekla da šutimo o tome. U autobus je stigla carinica s pletećom iglom i gurnula je kroz tu punđu. Čak se novac stavljao i pod zub. To su zbilja bile krasne uspomene i odlična je izložba. Ja i dandanas imam multipraktik i tranzistor, lonac za pekmez doma iz tog doba«, zaključila je gospođa Tanja koja je posjetila izložbu.
