Na parlamentarnim izborima koji će se u Srbiji održati u nedjelju 25. listopada neće biti stranke Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV). Najjača je to politička opcija Hrvata u Srbiji čiji je predsjednik Tomislav Žigmanov skoro četiri godine bio ministar u srbijanskoj Vladi zadužen za resor ljudskih i manjinskih prava i društveni dijalog.

Nije ušao u novu srpsku Vladu Đure Macuta formiranu 2025., a potom je postao potpredsjednik Vlade pokrajine Vojvodine. Pokušali smo doći do njega kao i do predsjednice Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) i saborske zastupnice Jasne Vojnić s kojom je u sukobu, ali do zaključenja ovog izdanja nisu odgovorili na naše pozive.

U svojim javnim istupima predsjednik DSHV-a u zadnjih desetak dana naglašava da je stranka došla u tešku poziciju ne samo zbog djelovanja Vojnić nego čak i nekih institucija hrvatske države.

Diplomatske agenture

– Odgovornost za ovo snose prije svega one strukture i snage u hrvatskoj zajednici koje su gotovo dvije godine radile kako na protuzakonitom i kriminogenom razaranju institucionalnog okvira DSHV-a, tako i izgradnji takozvane političke alternative u vidu nekakvoga političkog pokreta čudnovato nazvanog »Hrvatska nacionalna vizija«.

Iza toga neuspjelog projekta stoji saborska zastupnica HDZ-a Jasna Vojnić, koja je u svojem naumu uništenja renomirane hrvatske političke stranke imala začudnu podršku ključnih institucija državnih vlasti Republike Hrvatske, te njihove diplomatske agenture na terenu u Srbiji i ogromnu količinu novca, koji je uvelike korišten da se ova sumanuta ideja i ostvari, piše u prošlotjednom priopćenju DSHV-a.

Prije nekoliko godina Žigmanov je bio u ozbiljnom sukobu i s dugogodišnjim hrvatskim veleposlanikom u Srbiji Hidom Biščevićem. Žigmanov ga je optužio da ne komunicira dovoljno s predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji, te da nema razumijevanja za njihove probleme. Biščević mu je odgovorio nazvavši ga ego-etnobiznismenom.

Prije nekoliko dana Žigmanov se oglasio priopćenjem u kojem obavještava da »po prvi puta u svojoj povijesti DSHV neće biti zastupljen ni na jednoj izbornoj listi niti će imati svoje kandidate. To je događaj bez presedana za koju krivnju ne snosi aktualno legitimno vodstvo DSHV-a!«.

– Zanimljivo da se o ovome sunovratu političke participacije u Srbiji šuti. Nitko do sada nije rekao ni jednu riječ! Nema ni pozivanja na međudržavni sporazum i zajamčene mandate, nema isprike za učinjenu štetu, nema naputaka Hrvatima što je na ovom planu činiti, poručio je Žigmanov.

Dodao je da »ni na jednoj od 17 izbornih lista nema predstavnika Hrvata, čime smo nakon duljeg vremena ponovno pridobili status najomraženijeg naroda kojeg se svi klone, niti su pitanja koja se odnose na društveni položaj nacionalnih zajednica, posebice Hrvata, uopće prisutna u predizbornim debatama«.

U razgovoru za srpske dnevne novine Danas Žigmanov je pak naglasio da »treba znati da mnogim strukturama i mnogim instancama nije odgovaralo i nisu se mirile da u hrvatskoj zajednici koja ima status najomraženije u Srbiji postoji politička stranka koja vodi smislenu, odgovornu i autonomnu politiku, čiji su ishodi za posljedicu imali na kraju prije četiri godine dobivanje pozicije ministra u srbijanskoj vladi«.

– Podsjetit ću vaše čitatelje da je to zasigurno najveći uspjeh koji su Hrvati u novijoj povijesti uopće ostvarili, jer smo baš takvi i prepoznati od strane vodećih lica vladajuće političke klase na čelu s Aleksandrom Vučićem.

Ta je prilika ostvarena bez ikakvih većih mrlja i ovdašnji su se Hrvati djelima pokazali da mogu bez ikakvih problema voditi državnu politiku i znati šta su i kako da realiziraju poslove državotvorne prirode, rekao je Žigmanov.

Podjele i urušavanja

Žigmanov je tom prilikom pojasnio da je DSHV bio, zbog institucionalne blokade, spriječen da na tijelima stranke – Predsjedništvu i Vijeću, donese pravovaljane odluke koje bi omogućile legalnu odluku o izlasku stranke u punom kapacitetu na predstojeće izvanredne parlamentarne izbore.

On je za Danas dodao da drugih političkih stranaka u hrvatskoj zajednici, iako registriranih, nema aktivnih, a »alternativa koja je urušila DSHV, nešto što se naziva Hrvatska nacionalna vizija, s njenih ruševina do sada se uopće o izborima o kojima je riječ nije ni oglasila«.

Po njegovim riječima riječ je o dosad neviđenoj neodgovornosti, koja po svojim pogubnim posljedicama sliči na »političko samoubojstva Hrvata u Srbiji«.

– Treba u ovome kontekstu još reći da u DSHV-u nismo niti na jednoj izbornoj listi, za razliku od pripadnika drugih nacionalnih manjina, što također držimo itekako problematičnim i u svakom smislu negativnim, rekao je Žigmanov.

On je kao glavnu posljedicu ove odluke vidi to što DSHV neće biti sudionik u političkom životu, dodajući da to otvara rizik da postanu kao zajednica ostatak folklorne grupe, koja se nije u stanju konstituirati na ozbiljniji i vremenu primjeren način.

I u samom DSHV-a postoje podjele. Naime, u srpnju ove godine dio vodstva i članstva DSHV-a koji osporavaju legitimitet Žigmanova, obilježio je tijekom ljeta u selu Maloj Bosni 36. obljetnicu osnutka stranke. Pritom su ponovo pozvali na hitno održavanje unutarstranačkih izbora i izlazak iz, kako tvrde, višegodišnje blokade stranke.

S druge strane, u objavi na službenim stranicama DSHV-a, koje prenose stajališta Tomislava Žigmanova, navodi se kako je stranka u protekle dvije godine izložena neviđenim iskušenjima. Za krizu u stranci optužuju se pučisti čije je djelovanje, kako se ističe, potaknuto i koordinirano iz centara moći izvan DSHV-a.

– Ipak, uspjeli smo sačuvati zdravu jezgru koja je odana izvornim načelima, legalnosti rada i temeljnom političkom programu DSHV-a. Ona će na pozitivan način razriješiti ovu izvana nametnutu blokadu rada te uspjeti odlučnim djelovanjem povratiti ne samo ugled, nego i snagu stranke poručili su tada iz središnjice DSHV-a.

Žigmanov odbacuje optužbe i kritike svojih dojučerašnjih suradnika, tumačeći kako su sukobi u DSHV-u potaknuti izvana te da nezakonitim postupcima blokiraju rad stranke.

DSHV je najveća i najstarija stranka hrvatske manjine u Srbiji. Osnivačka skupština održana je 15. srpnja 1990. u Subotici, a Tomislav Žigmanov treći je predsjednik stranke od njezina osnutka.

Širenje sukoba

Iz Hrvatskog nacionalnog vijeća su ovog tjedna poručili da su »malo je reći, šokirani istupom DSHV-a«.

– Žalosno je da DSHV, odnosno Tomislav Žigmanov, odgovornost za stanje u vlastitoj stranci danas pokušava prebaciti na druge. Nije nam jasno kako oni mogu biti odgovorni zato što DSHV ne izlazi na izbore kad i ne znamo što se u toj stranci događa, osim da je Žigmanovu mandat predsjednika istekao prije više od godinu dana, piše u priopćenju HNV-a.

Dodaje se da je »činjenica da je Tomislavu Žigmanovu mandat predsjednika DSHV-a istekao 16. srpnja 2025. godine, a unutarstranački izbori do sada nisu bili raspisani«.

– To nije učinila Jasna Vojnić niti bilo tko izvan DSHV-a. Odgovornost za funkcioniranje jedne političke stranke pripada prije svega njezinu vodstvu. Nitko DSHV-u nije oduzeo pravo sudjelovanja na izborima niti mu je netko izvana birao političke poteze.

Ako danas postoje pravne i organizacijske prepreke za njegovo izborno djelovanje, odgovore na pitanje kako su nastale treba prije svega tražiti unutar same stranke, navodi se u priopćenju HNV-a.

Dodaje se da »ovo više nije samo pitanje DSHV-a niti jednih parlamentarnih izbora«.

– Ono što Tomislav Žigmanov posljednje dvije godine radi u javnom prostoru mora se početi ozbiljno promatrati u cjelini. Umjesto preuzimanja odgovornosti za vlastite političke odluke i stanje u vlastitoj stranci, sukob se sve više prenosi na druge ljude, institucije i projekte hrvatske zajednice.

Ono što se događa moraju svi ozbiljno shvatiti pa i ljudi i institucije u Republici Hrvatskoj. Jer ako se ovakav smjer nastavi, posljedice neće snositi Tomislav Žigmanov ni Jasna Vojnić. Snosit će ih hrvatska zajednica u Srbiji još godinama, zaključili su iz HNV-a.

Rad stranke blokiran, vodstvo bez legitimiteta

Zamjenik predsjednika DSHV-a Goran Kaurić ustvrdio je kako više od godinu dana nisu sazvana stranačka tijela, da je rad DSHV-a blokiran, te da je nužno što prije organizirati izbornu skupštinu i izabrati legitimno vodstvo.

Dodao je da se stranka suočava s najvećom političkom krizom od svojega osnutka, te upozorio da zbog neaktivnosti postoji opasnost gubitka biračke potpore. Na skupu se okupljenima obratio i prvi predsjednik DSHV-a Bela Tonković, koji je predstavio novoosnovani Klub utemeljitelja DSHV-a.

Istaknuo je kako je cilj kluba okupiti osnivače i dugogodišnje članove spremne pomoći stranci svojim iskustvom, te naglasio da njegovo osnivanje nije pokušaj stvaranja podjela.

– Kad budu održani izbori i bude izabrano novo rukovodstvo, klub će mu se staviti na raspolaganje i ponuditi svoje iskustvo i pomoć, rekao je Tonković. Skup je održan u seoskom Domu kulture u nazočnosti stotinjak članova i simpatizera stranke.