Više od 30 posto starijih građana u Hrvatskoj živi ispod granice siromaštva, a gotovo 40 posto osoba starijih od 65 godina u riziku je da uđe u siromaštvo, govore podaci OECD-a.

U najvećem su riziku samci, kao i umirovljenici s najnižim mirovinama. Iznos nacionalne mirovine koju država jamči svim građanima koji nisu ostvarili mirovinu, iznosi tek 160 eura mjesečno, a na nju imaju pravo i oni umirovljenici čija mirovina je – manja od tog iznosa.

Sve bolesniji, nemoćniji i bez sredstava za pristojan život, umirovljenici u Hrvatskoj danas su u velikoj mjeri osuđeni na životarenje nedostojno čovjeka.

Bez odgovarajuće društvene potpore, s nedostupnim smještajem u domu, stariji nerijetko trpe nasilje, diskriminaciju, odlučuju se na sklapanje nepovoljnih ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju kako bi došli do kakve-takve pomoći drugih. Ovi problemi traju desetljećima, a rješenja su prespora da bi ih mnogi među njima dočekali.

Umijeće preživljavanja

Upozorava na to i pučka pravobraniteljica u svojim izvješćima, Prema posljednjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u 2025. godini iznosila je 39,4 posto za starije osobe, a za žene 42,4 posto. Za starije osobe koje žive same stopa rizika od siromaštva iznosila je čak 64,4 posto.

Posljednjih godina došlo je do velikih poskupljenja hrane i energenata, što je posebno teško pogodilo najsiromašnije građane, među njima i umirovljenike. S druge strane, socijalne naknade ne omogućuju građanima da se izdignu iz siromaštva, upozorava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Vlada je na siromaštvo starijih odgovorila izmjenama u mirovinskom sustavu te novčanim pomoćima. Iako su usklađivanja mirovina bila značajna, ona su samo djelomično pratila rast cijena.

Na to je pučka pravobraniteljica upozoravala u godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, a unatoč poboljšanjima statusa kroz novu formulu usklađivanja mirovina, isplatama jednokratne novčane pomoći umirovljenicima i drugim mjerama pomoći, naši najstariji sugrađani danas imaju životni standard među najlošijima u Europi.

Više od 60 posto umirovljenika danas prima mirovinu ispod prosječne koja je u lipnju iznosila 668 eura, invalidske mirovine prima više od 80.000 osoba, a iznose prosječnih 530 eura, dok se obiteljske mirovine koje prima više od 150.000 umirovljenika u prosjeku kreću oko 545 eura. Preživjeti s tim iznosom do kraja mjeseca pravo je umijeće, a platiti smještaj u domu praktički nemoguće.

Pozitivno je jedino to što u Hrvatskoj više od 90 posto umirovljenika živi u vlastitoj nekretnini pa uglavnom imaju riješeno stambeno pitanje, ali su mirovine danas takve da jedva pokriju troškove hrane, lijekova i sve skupljih režija.

Pučka pravobraniteljica upozorava da usprkos rastu mirovina, jednokratnim novčanim isplatama i povećanju broja korisnika nacionalne naknade za starije, stopa rizika od siromaštva za starije osobe u Hrvatskoj kontinuirano raste, a posebno za starije osobe koje žive same. Sve to, tvrdi Šimonović Einwalter u svom izvješću, pokazuje da mjere koje se provode nisu dovoljno dobro ciljane, odnosno nisu usmjerene primarno na najsiromašnije starije.

Dok se ovih dana vode rasprave o iznosu godišnjeg dodatka na mirovine, što je također jednokratna pomoć koja neće popraviti položaj umirovljenika, već im možda malo olakšati božićne blagdane, najavljeno ukidanje poreza na mirovine početkom sljedeće godine podići će prosječne mirovine. Ipak, najveću korist od ukidanja tog poreza imat će oni s višim mirovinama, a pogotovo bivši političari, zbog čega je većina umirovljenika nezadovoljna.

Potreba za akcijom

U Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kažu kako će ova porezna olakšica pridonijeti povećanju raspoloživog dohotka umirovljenika.

Kad je riječ o godišnjem dodatku, ističu da dodatak od sedam eura po godini staža znači povećanje od oko 17 posto u odnosu na prethodnu godinu, a za isplatu godišnjeg dodatka ove je godine rebalansom državnog proračuna osigurano dodatnih 41 milijun eura, čime ukupno osigurana sredstva iznose 258 milijuna eura.

Dok se umirovljeničke udruge nadaju da će do kraja mjeseca Vlada bar malo povećati spomenuti iznos, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić upozorava da je najavljeni dodatak od sedam eura po godini staža za umirovljenike krajnje ponižavajuć, ali proziva i same umirovljenike, koji se ne žele uključiti u borbu za svoja prava.

– Sedam eura su tri kave ili tri kilograma kruha. To je stvarno ponižavajuće, poručuje Stanišić.

Višnja Stanišić / Foto Sanjin Strukic/PIXSELL

Svjesna da predstavnici umirovljenika mogu iznositi prijedloge, ali ne sudjeluju u donošenju konačnih odluka, kaže kako je neizvjesno hoće li najavljeni iznos biti promijenjen i hoće li dodatak biti dostatan da osjetnije poboljša financijski položaj umirovljenika.

Na pitanje kako danas žive umirovljenici, odgovara kratko: loše. Ali muči je, kaže, i činjenica da umirovljenici iskazuju nezadovoljstvo na društvenim mrežama, ali nisu spremni odazvati se na prosvjed kako bi svoj položaj barem pokušali promijeniti.

– Jako puno ljudi na društvenim mrežama govori kako im je teško, ali kada to trebaju pokazati ondje gdje bi trebalo biti vidljivo, onda ih nema. Na zadnji prosvjed ne znam je li ih se odazvalo jedan posto.

Zato se pitam žive li doista tako loše ili smo navikli žaliti se, a ništa ne poduzimati, veli Stanišić. Bez jačeg angažmana ljudi teško je, kaže, imati snagu u pregovorima s Vladom.

Priznaje, međutim, da nesklonost javnom istupanju može imati različite razloge, od želje za privatnošću do osjećaja da se njihovim istupima ništa neće promijeniti. Stanišić podsjeća da dio umirovljenika možda ima i dodatne izvore prihoda, zbog čega se iskustva pojedinaca mogu znatno razlikovati.

Smatra da umirovljenici, iako ne mogu izravno utjecati na sve odluke koje se tiču njihova položaja, imaju važan alat u demokratskom procesu; svoj glas na izborima.

Pritom se događa paradoks da se političari uoči izbora često obraćaju umirovljenicima i nastoje pridobiti njihovu podršku, svjesni da je riječ o velikom dijelu biračkog tijela, ali problemi ostaju neriješeni.

Zaštita prava

Jedan je od ključnih problema mirovinskog sustava, ističe Stanišić, nedovoljno vrednovanje dugogodišnjeg rada. Prema njezinu mišljenju, sustav nije dovoljno pravedan prema ljudima koji su odradili puni radni vijek i godinama uplaćivali doprinose.

– Cijeli mirovinski sustav, zapravo, počiva na jednoj nepravdi. Stalno se govori da treba dulje raditi, a najmanje su nagrađeni upravo oni koji dugo rade, upozorava.

Ne osporava pritom potrebu za poboljšanjem položaja umirovljenika s nižim primanjima niti povećanja mirovina onima koji su u mirovinu otišli prije pune starosne mirovine.

Ali nije se, smatra, dovoljno vodilo računa o onima koji su odradili puni staž i ostvarili uvjete za starosnu mirovinu. Prema njezinu mišljenju, treba postići pravedniji odnos između različitih kategorija umirovljenika, tako da se istodobno poboljšaju najniža primanja i primjereno vrednuju godine rada i uplaćeni doprinosi.

Tek je mali udio onih koji nastavljaju raditi nakon umirovljenja. Procjenjuje se da dodatno radi tek oko četiri posto umirovljenika, jer takva mogućnost nije dostupna svima, a mnogi umirovljenici u starijoj dobi više jednostavno ne mogu raditi.

Zato se pitanje niskih mirovina ne može rješavati samo poticanjem umirovljenika na dodatni rad, već treba voditi računa o njihovim mogućnostima i osigurati da mirovina jamči dostojanstven život, veli čelnica SUH-a.

U resornom Ministarstvu rada i mirovinskog sustava tvrde da im je poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika jedan od ključnih ciljeva, ali financijska održivost mirovinskog sustava ostaje imperativ, posebno u uvjetima globalnog starenja stanovništva.

– Stoga mjere za povećanje mirovina moraju biti usklađene s mjerama koje potiču dulji ostanak u svijetu rada, povećanje stope zaposlenosti, rast plaća, veću uključenost starijih osoba na tržištu rada te jačanje individualne kapitalizirane štednje, ističu u ministarstvu.

Najavljuju da će u 2027. posebnim zakonom na sustavan i sveobuhvatan način unaprijediti i zaštititi prava starijih osoba. Zakon o zaštiti prava starijih osoba predstavljao bi važan iskorak u jačanju institucionalnog i normativnog okvira za zaštitu jedne od najosjetljivijih skupina u društvu, a sasvim sigurno će doprinijeti boljoj integraciji mirovinskoga sustava i sustava socijalne skrbi, tvrde u Ružićevom ministarstvu.

Zakonom se namjerava ojačati zaštita od diskriminacije na temelju dobi, unaprijediti sudjelovanje starijih osoba u procesima donošenja odluka koje ih se tiču, potaknuti razvoj javnih politika usmjerenih na kvalitetno i aktivno starenje te osigurati bolju koordinaciju nadležnih tijela u ostvarivanju prava i interesa starijih osoba.

Nedostatak domova

Poznato je da su kapaciteti domova za starije osobe danas znatno manji od potreba stanovništva. Nedostatak mjesta u domovima posebno pogađa umirovljenike kojima je potrebna svakodnevna pomoć i skrb, a ne mogu je dobiti u vlastitom domu. Dnevni boravci i druge izvaninstitucionalne usluge mogu biti dio rješenja, no ne mogu zamijeniti smještaj osobama kojima je potrebna cjelodnevna skrb.

U Matici umirovljenika Hrvatske (MUH) kažu kako je nedostupnost smještaja u domovima jedan od urgentnih problema starijih ljudi i njihovih obitelji.

– No, pored nedostatnog smještaja, velikom broju starijih osoba i njihovim obiteljima problem predstavljaju i visoke cijene smještaja. Osobito je to značajno kada unatoč urgentnoj potrebi osobi nije moguće osigurati smještaj u državnom, odnosno županijskom domu, već se mora pribjeći smještaju u privatnom domu.

Ujednačavanje uvjeta financiranja smještaja korisnika u privatne i državne domove svakako je izazov na koji bi trebalo što prije odgovoriti, ističe Višnja Fortuna, predsjednica MUH-a.

Pored navedenog, problem je i neujednačena dostupnost izvaninstitucijskih mjera na području cijele Hrvatske. To se odnosi na pomoć i njegu u kući, kao i sve druge usluge koje omogućuju što dulji i sigurniji boravak u vlastitom domu, veli Fortuna.

Višnja Fortuna / Foto Marko Prpic/PIXSELL

Prema podacima ministarstva, Vlada je posredstvom NPOO-a i državnog proračuna u suradnji s lokalnom samoupravom osigurala novac za izgradnju 20 centara za starije osobe, ukupne vrijednosti investicije od gotovo 200 milijuna eura.

Moći će smjestiti 1.947 korisnika, od toga 271 osobu s demencijom, i pružiti izvaninstitucijske usluge za više od 4.900 korisnika, od toga za 2.971 korisnika s Alzheimerovom i drugim demencijama.

Time se, kažu u ministarstvu, osigurava dostupnija, kvalitetnija i sveobuhvatnija skrb prilagođena potrebama starijih osoba. Osim toga, radi se na razvoju usluga u zajednici, poput pomoći u kući, poludnevnog i cjelodnevnog boravka te podrške starijim osobama, kao i na povezivanju socijalne i zdravstvene skrbi kroz osiguravanje prostora i opreme za rad liječnika obiteljske medicine u objektu centra za starije, kako bi starije osobe mogle što dulje ostati u vlastitom domu i poznatom okruženju, uz potrebnu podršku i skrb. Smještaj u ustanovi osiguravat će se prvenstveno osobama kojima je potrebna intenzivna i dugotrajna skrb.

U ministarstvu navode kako je trenutno osnovano 12 centara za starije, 10 centara za starije ishodilo je uporabnu dozvolu, a četiri centra za starije u Medulinu, Đurđevcu, Voćinu i Sv. Filip i Jakovu ishodili su licenciju za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi. Objavljena su dva javna poziva za ulazak u mrežu, u Istarskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, a u pripremi je novi javni poziv za ulazak u mrežu za Virovitičko-podravsku i Zadarsku županiju.

Državno sufinanciranje

– Građevinski radovi u preostalih osam gradova i općina su u tijeku, a njihov dovršetak očekuje se kroz prvu polovinu 2027.godine, kažu u ministarstvu rada i socijalne politike.

Iz umirovljeničkih udruga pak upozoravaju da je, osim izgradnje kapaciteta, važno i pitanje koliko će smještaj u novim domovima biti financijski dostupan umirovljenicima.

– Sama izgradnja novih objekata neće riješiti problem ako njihove cijene budu previsoke za osobe koje raspolažu niskim mirovinama, upozorava Fortuna i ističe potrebu za subvencioniranjem cijena smještaja i sustavno uređenje financiranja.

Konačni trošak za korisnike, objašnjava, ovisi i o tome gradi li neki dom država ili jedinica lokalne i područne samouprave, kao i o modelu njegova upravljanja i financiranja.

»Zato je potrebno povezati izgradnju novih domova s jasnom politikom cijena, dostupnim subvencijama i planiranjem prema stvarnim potrebama stanovništva«; zaključuje čelnica Matice umirovljenika.

U Ministarstvu kažu kako se onaj tko nema novca za smještaj u domu može obratiti sustavu socijalne skrbi i dobiti državno sufinanciranje.

– Zakonom o socijalnoj skrbi definiran je mehanizam sudjelovanja korisnika odnosno obveznika uzdržavanja u plaćanju cijene usluge. Svi oni korisnici kao i njihovi obveznici uzdržavanja koji nemaju dovoljno sredstva za podmirenje usluge, mogu podnijeti zahtjev za priznavanjem prava na uslugu smještaja nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, kažu u Ministarstvu.

Korisniku koji je smješten rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad kod pružatelja usluge u mreži, poštujući pri tom odredbe Zakona o socijalnoj skrbi koje se odnose na sudjelovanje korisnika u plaćanju usluge, Ministarstvo snosi trošak usluge u cijelosti ili djelomično na način određen u rješenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

– Nastavljamo s planiranjem novog ciklusa ulaganja u poboljšanje pristupa cjelovitoj skrbi za starije kroz programiranje novog višegodišnjeg financijskog okvira 2028. – 2034.

Cilj nam je povećati ravnomjernu regionalnu dostupnost usluge smještaja, osobito za starije osobe kojima je neophodna intenzivna skrb, ali i dnevnih i izvaninstitucijskih usluga, od pomoći u kući do različitih oblika podrške starijim osobama, zaključuju u ministarstvu.

Opasnost od digitalne isključenosti

Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) smatra da bi rješavanje problema umirovljenika koji žive na rubu siromaštva bilo dobro promišljati drugim mjerama, a ne poreznim rasterećenjem, koje se na njih ionako ne odnosi. Primjerice, mjerama u sustavu socijalne skrbi, što se i najavljuje nakon uspostave Registra kućanstava u 2027. godini.

– U posljednje vrijeme važna tema o kojoj se nedovoljno govori je opasnost od digitalne isključenosti starijih osoba. Naime, sve više je usluga, osobito zdravstvenih, bankarskih i drugih koje se obavljaju elektroničkim putem.

Starije osobe koje nemaju potrebno znanje za korištenje moderne tehnologije, kao i one koje nemaju mogućnost kupovine modernih uređaja mogle bi biti isključene od ostvarivanja usluga, upozorava Višnja Fortuna.