RIJEKA Godina na izmaku ostat će zapamćena kao godina izlaska domaćeg gospodarstva iz recesije. Nakon šest godina padanja BDP-a i većine njegovih sastavnica, upravo je 2015. donijela preokret – u prvom kvartalu BDP je na godišnjoj razini rastao 0,5 posto, u drugom kvartalu 1,2 posto, da bi treći kvartal, koji je zbog sezone i inače najjači, donio značajniji rast od 2,8 posto.

Pridonio je tome prije svega rast izvoza, i robnog i usluga, ali i oporavak osobne potrošnje i investicija. Rast se očekuje i u četvrtom kvartalu, budući da su svi ključni pokazatelji dobri –  bilježi se daljnji rast izvoza, koji se oporavlja na krilima inozemne potražnje, rast industrijske proizvodnje, koji je posebice u listopadu bio snažan, potom rast osobne potrošnje, potaknut poreznim rasterećenjima koja su 2015. i krenula, potrošačkim optimizmom i »efektom božićnica«, a iz banaka kažu da se konačno naziru prvi znaci intenziviranja potražnje korporativnog sektora za kreditima.

U konačnici, 2015. bi, prema predviđanjima Hrvatske narodne banke, mogla završiti u plusu od 1,7 posto, a prema Ekonomskom institutu i Hrvatskoj gospodarskoj komori, u plusu od 1,5 posto. Konačni izlazak iz krize zahvaljuje se oporavku inozemnih tržišta i ekonomije općenito, ali i mjerama ekonomske politike, Milanovićeve vlade, koja je u četiri godine, što se ekonomije tiče, dosta glavinjala, da bi u zadnjoj godini mandata, u zadnji čas, ipak uspjela tromi krizni brod zaokrenuti u pravcu rasta. U »miraz« novoj vladi tako ipak ostavljaju Hrvatsku koja raste.

CHF krediti

Najveći sukob koji na ekonomskom planu pamtimo iz 2015. je onaj Vlade i bankara, a vezan je uz transakciju desetljeća – konverziju kredita u švicarskim francima u eure, što je pothvat u koji se upustila vlada da jednom za svagda riješi problem tečajnog rizika dužnicima kojima je rast valute franka godinama povećavao kreditne rate. Konverzija je provedena brzo i širokopojasno, bila je doduše i dio predizborne kampanje, međutim, njena opravdanost nadmašila je politikantstvo –  riječ je o de facto najvećoj financijskoj »reformi« u ovom dijelu Europe.

 Čak ni Mađarska nije tako »udarila« po bankama. Sektor je proknjižio gubitak zbog rezervacija veći od 4 milijarde kuna, a cijeli efekt konverzije procjenjuje se na 8 milijardi. Ustavni sud nije srušio odluku vlade, dužnici su dobili nove izračune, no mnogi s ratama – većim nego prije. Sumnja se da su banke »namještale« kamate u eurima. Nakon pritiska središnje banke stigli su novi izračuni, a izvjesno je da će se trakavica nastaviti. Vrući krumpir potencijalno je prebačen u državne financije. U svakom slučaju, korisnici kredita, građani, ipak su u boljoj poziciji no što su bili. Cijelu »operaciju franak« gorljivo i angažirano vodio je ministar Boris Lalovac. Zanimljivo, konverzija je k tome povećala i suficit bilance plaćanja, potvrdili su u HNB-u. Radi se o tome da smo praktički konfiscirali dio kapitala banaka, opisao je slikovito guverner.

Povratak kuna

U bankarskom biznisu, osim po gubicima zbog »švicarca«, 2015. će ostati zapamćena i kao godina povratka kunskih kredita, te pada kamatnih stopa, i onih na štednju i onih na kredite. Banke su ponovno ponudile stambene, dakle dugoročne kredite u kunama, građani ih prepoznali, potražnja postoji, te je otvoren prostor za širu kunizaciju. Guverner Vujčić najavio je jeftinije izvore u kunama za banke kako bi mogle plasirati još više kunskih kredita klijentima.

Dugo toplo ljeto  

Turistička sezona 2015. ostaje zapamćena kao najbolja, uspješnija čak i od rekordne 2008. Očekuje se ukupni turistički prihod veći od 8 milijardi eura. Dugo toplo ljeto, fokusiranost na ovu djelatnost, otvaranje novih hotela, ali i nepogode na tržištima konkurenata, usmjerili su turiste prema hrvatskoj obali.

 Ljepota zemlje velika nam je komparativna prednost – javne financije u sezoni uvijek prodišu, a posebno je to blagotvorno djelovalo u 2015.

Adris prodao TDR

Najveća korporativna transakcija koja je obilježila 2015. Adrisova je prodaja TDR-a British American Tobbacou za 505 milijuna eura. Transakcija je, između ostalog, popravila domaću statistiku stranih ulaganja. S novcem od prodaje duhanskog biznisa Adris planira dalje ulagati i širiti osigurateljni i turistički biznis, te ribarstvo (u rujnu je primjerice otvoreno i novo Cromarisovo mrjestilište u Ninu). Ove jeseni pojavile su se i spekulacije da jedan češki fond preuzima Adris, no na tome je (zasad) i stalo. Iz Rovinja su, dakle, upravo suprotno, potvrdili daljnje širenje i investiranje.

Shopping u Sloveniji

Nakon što je još ranije Atlantic Grupa kupila Drogu Kolinsku, a Agrokor preuzeo Mercator, shopping u Sloveniji nastavio se i u 2015. Tu je najkrupnija bila investicija Podravke koja je u travnju kupila 51 posto slovenskog Žita, ponosa slovenske prehrambene industrije. Po završetku transakcije objavljeno je da se Grupa Podravka time svrstava u sam vrh prehrambene industrije na tržištu Slovenije s potencijalom daljnjeg širenja. Inače, važnijim hrvatskim akcizicijama na slovenskom tržištu u 2015. treba pridodati i da je Zagrebačka burza krajem godine formalizirala preuzimanje Ljubljanske burze.

Rast bez zaposlenosti

Iako je zabilježen oporavak skoro svih komponenti ekonomije, tržište rada pokazalo se najžilavije kada je kriza u pitanju. Statistički podaci nisu se uvijek u potpunosti poklapali, a ni stručnjaci se ne slažu – dok ih dio tvrdi da smo se pridružili europskom fenomenu rasta gospodarstva bez rasta zaposlenosti (jobless growth), u središnjoj banci tvrde da se popravlja i stanje na tržištu rada, te da se Hrvatska, upravo suprotno, nije pridružila ovom negativnom fenomenu raširenom u EU, jer se, tvrde, kod nas i na tržištu rada rast odmah osjetio.