Mediteranska prehrana nije jedini način prehrane koji bi mogao pridonijeti duljem životu. Veliko istraživanje pokazalo je da je i zdrava nordijska prehrana, temeljena na ribi, cjelovitim žitaricama, bobičastom voću i povrću, povezana s manjim rizikom od smrti.

Nordijska prehrana temelj ima u tradicionalnim namirnicama iz Danske, Finske, Islanda, Norveške i Švedske. Njezin je naglasak na biljnim namirnicama, cjelovitim žitaricama i ribi, uz umjeren unos mesa. Umjesto maslinova ulja češće se koristi ulje uljane repice, a pšenicu i rižu zamjenjuju zob i raž.

Među važnim namirnicama su jabuke, kruške, bobičasto voće, korjenasto povrće, kupus i masna riba poput lososa.

Takav način prehrane sličan je mediteranskom po naglasku na neprerađenim namirnicama i zdravim masnoćama, ali prednost daje hrani koja se tradicionalno uzgaja i proizvodi u sjevernoj Europi.

Istraživanje obuhvatilo više od 64.000 ljudi

U novom istraživanju danski su znanstvenici analizirali zdravstvene podatke više od 64.000 sredovječnih i starijih odraslih osoba u Švedskoj. Umjesto klasičnog kliničkog ispitivanja koje bi trajalo desetljećima, primijenili su statistički model kojim su procijenili dugoročne posljedice različitih prehrambenih navika.

Rezultati, objavljeni u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, pokazali su da je strogo pridržavanje zdrave nordijske prehrane povezano s približno četiri posto manjim rizikom od smrti od svih uzroka tijekom 24 godine u usporedbi s općim prehrambenim preporukama. U odnosu na scenarij bez prehrambene intervencije procijenjeno smanjenje rizika iznosilo je šest posto.

Istraživanje je također pokazalo da bi koristi mogle biti izraženije u određenim skupinama, uključujući dio starijih osoba s povišenim krvnim tlakom i dijabetesom. Međutim, te rezultate potrebno je dodatno potvrditi.

Može li nordijska prehrana biti alternativa mediteranskoj?

Ranija istraživanja već su povezivala nordijsku prehranu s povoljnijim pokazateljima zdravlja. U jednom kliničkom ispitivanju provedenom među osobama s predijabetesom ili dijabetesom tipa 2 zabilježena su poboljšanja u količini masnoće u jetri, regulaciji šećera u krvi i drugim metaboličkim pokazateljima.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da novo istraživanje o dugovječnosti nije kliničko ispitivanje koje izravno dokazuje da prehrana produljuje život. Rezultati se temelje na modeliranju hipotetskih promjena prehrane, a pretpostavka da bi se netko istog načina prehrane strogo pridržavao desetljećima predstavlja važno ograničenje.

Nordijska prehrana zato nije čudesno rješenje, ali nudi praktičan obrazac prehrane s više povrća, voća, cjelovitih žitarica i ribe te manje visoko prerađene hrane. Dodatna prednost može biti korištenje sezonskih i lokalnih namirnica, što potencijalno smanjuje potrebu za njihovim prijevozom na velike udaljenosti.