Nova studija objavljena u znanstvenom časopisu Cell donosi zabrinjavajuće podatke o dramatičnom smanjenju populacije ogrličastih pingvina na otočju South Sandwich, vulkanskom otočju u južnom dijelu Atlantskog oceana. Znanstvenici upozoravaju da se populacija na otoku Zavodovski smanjuje znatno brže nego u drugim dijelovima mora Scotia, što bi moglo imati dalekosežne posljedice za cijeli ekosustav južnog Atlanskog oceana. Populacija ogrličastih pingvina smanjila se za dvije trećine od 2011. godine do danas.

Zbog gubitka više od četvrt milijuna parova pingvina, otok Zavodovski izgubio je titulu najveće kolonije pingvina na svijetu, koju je preuzela kolonija Adelijinih pingvina na rtu Adare u Rossovom moru. Znanstvenici ističu da bi, ako se ovaj eksponencijalni trend nastavi, status ogrličastih pingvina na Crvenom popisu Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) trebalo izravno prekategorizirati iz “najmanje zabrinjavajućih” u “ugroženu vrstu”, zaobilazeći ranije prijedloge za svrstavanje u kategoriju “osjetljivih”.

Glavni uzrok ove drastične promjene su klimatske promjene koje utječu na raspodjelu i dostupnost krila, sićušnih, prozirnih račića, glavnog izvora prehrane ogrličastih pingvina. Uslijed brzog zagrijavanja mora, distribucija krila pomiče se prema jugu, što ogrličaste pingvine stavlja u iznimno nepovoljan položaj. Za razliku od njih, zlatokosi pingvini pokazuju veću prilagodljivost jer imaju raznovrsniju prehranu i hrane se na širem području, pa je na Zavodovskom zabilježen njihov strmoglav porast, čime su potisnuli ogrličaste pingvine.

Ovaj numerički pomak u sastavu populacije predstavlja najizraženiju promjenu zajednice pingvina ikada zabilježenu na jednoj lokaciji na Antarktici. Slične promjene, u kojima vrste nižih geografskih širina zamjenjuju one iz viših, ranije su opažene na Svalbardu u Arktiku kao posljedica “borealizacije” Barentsovog mora. Dodatni pokazatelji da otok Zavodovski prelazi u subantarktičko stanje su sve veći broj antarktičkih morskih medvjeda i preživljavanje mladih kraljevskih pingvina tijekom zime.

Studija je također analizirala utjecaj vulkanske erupcije planine Curry iz ožujka 2016. godine. Iako su postojali strahovi da su pepeo i otrovni plinovi uzrokovali masovni pomor, podaci pokazuju da je pad populacije započeo prije erupcije te se nastavio ujednačenim tempom. Pingvini su izbjegavali gniježđenje na područjima izloženim pepelu, što je smanjilo izravne posljedice vulkanske aktivnosti.

Komercijalni izlov krila također je isključen kao primarni uzrok ovog pada. Istraživanje potvrđuje da su stroge regulacije Zaštićenog morskog područja (MPA) osigurale da ribarstvo ima zanemarivu ulogu u smanjenju broja pingvina na Zavodovskom, budući da je ribolov krila na tom području obustavljen još početkom 1990-ih.

Stručnjaci su razmotrili i potencijalnu konkurenciju s grbavim kitovima, čija se populacija oporavila nakon stoljeća prekomjernog lova. Premda kitovi pojedu značajan dio zaliha krila u regiji, znanstvenici napominju da su zalihe krila počele opadati i prije potpunog oporavka kitova uslijed padajuće primarne proizvodnje, čime se potvrdilo da kitovi nisu jedini uzrok, iako mogu stvarati lokalni pritisak na resurse.

Kako bi se dobila potpunija slika stanja u ovom iz izoliranom i surovom području, istraživači naglašavaju potrebu za daljnjim sustavnim pregledima i na ostalim otocima u arhipelagu. Razumijevanje ovih procesa na otočju Južni Sandwich ključno je za procjenu budućnosti antarktičkog ekosustava pod pritiskom globalnih klimatskih promjena.