Izgradnja Istarskog ipsilona u punom profilu autoceste, nakon puštanja u promet druge cijevi tunela Učka, s gradnjom dodatnih dviju kolničkih traka od tunela do čvora Matulji te izgradnjom dodatnog vijadukta preko Limske drage i mosta preko Mirne bliži se kraju. Riječ je o mreži autocesta koje Istru povezuju s ostatkom Hrvatske, ali i riječku luku i prometni pravac povezuju s jednim od gospodarski najpropulzivnijih dijelova zemlje, a o rokovima za završetak izgradnje te mogućem nastavku ulaganja u pretvaranju Istarskog ipsilona u Istarski iks, izgradnjom ogranka autoceste do Labina razgovarali smo s Dariom Silićem, generalnim direktorom Bina Istre.

Nakon probijanja druge cijevi tunela Učka nastavljeni su radovi na izgradnji preostala dva traka autoceste između tunela i čvora Matulji. Što je dosad izgrađeno, koji su radovi još pred vama i kada će ova dionica biti puštena u promet u punom profilu autoceste?

– Projekt je sada u završnoj fazi. Dionica od tunela Učka do čvora Matulji duga je oko 10,5 kilometara, a riječ je o jednom od tehnički najzahtjevnijih dijelova cijelog projekta izgradnje punog profila Istarskog ipsilona.Već smo krajem srpnja ove godine pustili u promet prva četiri kilometra novog kolnika u punom profilu, i to šest mjeseci prije ugovorenog roka. Na preostalom dijelu prema Matuljima radovi se intenzivno nastavljaju, uključujući završetak kolnika, objekata, sustava odvodnje, prometne i sigurnosne opreme te povezivanje s novim čvorom Matulji. Naš je cilj da cijela dionica, zajedno s čvorom Matulji, bude završena početkom 2027. godine. Nakon ishođenja svih potrebnih uporabnih dozvola očekujemo puštanje cijele dionice u promet u prvom dijelu godine. Time će Istarski ipsilon u cijelosti biti povezan s hrvatskom mrežom autocesta u punom profilu.

Preduvjeti za sljedeću razvojnu fazu

Što će njezino puštanje u promet donijeti vozačima po pitanju brzine i udobnosti putovanja, ali i sigurnosti? Što će donijeti gospodarstvu Istre, ali i Kvarnera te ostatka Hrvatske?

– Za korisnike će najveća promjena biti u kvaliteti i kontinuitetu putovanja. Nakon završetka radova više neće biti potrebe za prolaskom kroz postojeći poluprofil na toj dionici, a promet će se odvijati na autocesti s dva kolnika i po dva prometna traka u svakom smjeru.To znači veću protočnost, manje mogućnosti nastanka zastoja i višu razinu sigurnosti, posebno u situacijama povećanog prometa. Drugi kolnik i druga cijev tunela Učka posebno su važni i zbog mogućnosti da se promet u slučaju incidenta ili izvanrednog događaja organizira na sigurniji način. Za Istru ovo nije samo prometni projekt. Završetkom punog profila Istra se kvalitetnije povezuje s Kvarnerom, Rijekom i ostatkom Hrvatske, a putovanje između Pule i Zagreba bit će moguće za približno dva i pol sata. To je važno za turizam, gospodarstvo, logistiku i svakodnevnu mobilnost stanovništva.

Hoće li dionica biti pod naplatom cestarine i odakle će naplata počinjati?

– Da, dionica od tunela Učka do Matulja bit će sastavni dio naplatnog sustava Istarskog ipsilona. Međutim, važno je naglasiti da se neće uvoditi posebna, zasebna cestarina za prolazak kroz tunel Učka već samo za dionicu u punom profilu od Matulji do Učke na isti način kao i na cijeloj mreži Istarskog ipsilona u punom profilu, s još većim popustom od 50 posto za učestale korisnike. Novi dio autoceste bit će uključen u ukupni sustav naplate Istarskog ipsilona, a način obračuna bit će usklađen s novim sustavom naplate cestarine koji se uvodi na razini cijele Hrvatske.

Za završetak Istarskog ipsilona u cijelosti kao autoceste s četiri prometna traka potrebno je još dovršiti dva vijadukta, preko Limske drage i Mirne. U kojoj su fazi radovi na ta dva projekta? Kada će i oni biti završeni?

– Oba su projekta u završnoj fazi i zajedno s dionicom Učka–Matulji predstavljaju posljednje velike građevinske zahvate kojima Istarski ipsilon dobiva puni profil. Drugi vijadukt Limska draga praktički je u završnoj fazi projekta i njegovo puštanje u promet očekuje se već ove jeseni. Na mostu preko Mirne također se izvode završni radovi, a puštanje u promet se očekuje početkom 2027. zajedno s ostatkom dionice do Matulja.

Hoćete li, nakon izgradnje punog profila do Matulja i dva vijadukta, stati s velikim infrastrukturnim ulaganjima u istarsku mrežu autocesta ili nastavljate s izgradnjom, odnosno pretvaranjem Istarskog ipsilona u Istarski iks, izgradnjom nove dionice prema Labinu?

– Ne gledamo završetak Istarskog ipsilona kao kraj razvoja cestovne infrastrukture u Istri. Upravo suprotno. Završetkom postojećeg projekta stvaraju se preduvjeti za sljedeću razvojnu fazu – projekt povezivanja s područjem Labinštine, odnosno za ono što se već naziva Istarski iks. Za Bina-Istru je važno da svaki takav projekt bude tehnički, prometno i financijski dobro pripremljen. Zato je sada fokus na pripremi potrebne dokumentacije i stvaranju svih preduvjeta za donošenje odluka o njegovoj realizaciji.

Novi elektronički sustav naplate cestarine

Jeste li već započeli s planiranjem te dionice, koliki bi bili troškovi njene izgradnje i za koliko bi godina mogla biti izgrađena? Što će značiti za Labinštinu?

– Pripremne aktivnosti već su započele. Koridor buduće dionice prema Labinu prostorno je definiran, a u tijeku je priprema potrebne dokumentacije i analiza koje trebaju dati odgovore na sva ključna pitanja – od tehničkog rješenja i prometnih potreba do modela financiranja i realizacije projekta. U ovom trenutku ne bih izlazio s konačnom procjenom vrijednosti projekta niti rokovima izgradnje jer bi to bilo prerano. Takve se brojke mogu odgovorno definirati tek kada se utvrdi konačno tehničko rješenje i napravi cjelovita investicijska analiza. Ono što mogu reći jest da bi povezivanje Žminja i Labinštine autocestom predstavljalo značajan korak u prometnom razvoju istočnog dijela Istre. Labin i okolno područje dobili bi izravniju i kvalitetniju vezu s ostatkom istarske autocestovne mreže, a time i s Pulom, Rijekom i nacionalnom mrežom autocesta. Aktualne najave predviđaju nastavak pripreme projekta tijekom 2027. godine, uz uključivanje Europske komisije i ostalih mjerodavnih dionika u potrebne procedure.

Što bi značila za Bina Istru, u smislu troškova izgradnje i sadašnjeg trajanja koncesije do 2041. godine? Hoćete li tražiti produljenje na temelju tih ulaganja ili ćete ulaganja naplatiti na neki drugi način?

– To je prije svega pitanje dugoročnog financijskog i koncesijskog modela projekta. Bina-Istra je tijekom gotovo tri desetljeća u razvoj Istarskog ipsilona investirala preko 1.2 milijarde eura, a aktualni koncesijski okvir traje do prosinca 2041. godine. Za novi projekt potrebno je prije svega utvrditi njegovu vrijednost, model financiranja, očekivane prometne tokove i ekonomske učinke. Tek nakon toga može se razgovarati o odgovarajućem modelu realizacije i povrata investicije. Ako se projekt bude razvijao kroz koncesijski model, pitanje trajanja koncesije bit će jedno od pitanja koje će se morati definirati s Koncedentom. U ovom trenutku ne bih prejudicirao konkretno rješenje niti eventualno produljenje koncesije.

Kada smo kod naplate, novi sustav naplate cestarina na svim hrvatskim autocestama trebao bi profunkcionirati do polovice iduće godine. Koliko daleko je Bina Istra napredovala po pitanju instalacije opreme za novi sustav naplate na autocestama kojima upravlja?

– Bina-Istra je aktivno uključena u projekt novog elektroničkog sustava naplate cestarine. Na našoj mreži radi se na implementaciji potrebne infrastrukture i povezivanju središnjih sustava, portala, kamera i druge opreme potrebne za sustav slobodnog protoka vozila. Važno je naglasiti da je riječ o vrlo kompleksnom tehnološkom projektu jer se ne radi samo o zamjeni naplatnih kućica portalima. Potrebno je osigurati pouzdanu identifikaciju vozila, povezivanje s korisničkim računima i načinima plaćanja, kontrolu prolazaka te obradu velikog broja transakcija. Bina-Istra je dio nacionalnog projekta i cilj nam je da prijelaz na novi sustav za naše korisnike bude što jednostavniji. Novi sustav predviđen je za autoceste kojima upravljaju HAC, AZM pa i Bina-Istra.

Cijena cestarina, prema najavama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, bit će jednaka u cijeloj Hrvatskoj i obračunavat će se po prijeđenim kilometrima. Što očekujete, kako će se to odraziti na prihode Bina Istre?

– Prerano je govoriti o konkretnom utjecaju na prihode Bina-Istre dok nisu definirani svi parametri novog sustava – konačna tarifna politika, način obračuna, kategorije vozila i ostali elementi. Za nas je ključno da novi sustav naplate bude transparentan, tehnološki pouzdan i da omogući učinkovitu naplatu svih ostvarenih prolazaka. Na prihodnu stranu će, osim same tarife, utjecati i promet, struktura korisnika, sezonalnost te troškovi implementacije i održavanja sustava. Bina-Istra je dugoročno zainteresirana za model koji će istodobno omogućiti kvalitetnu uslugu korisnicima i održivu financijsku osnovu za upravljanje, održavanje i daljnja ulaganja u infrastrukturu.

Podizanje sigurnosti i pouzdanosti

Govoreći o prihodima, kakva je bila turistička sezona po pitanju prometa na autocestama u Istri? Koliko je puštanje obje cijevi tunela Učka značilo po pitanju sigurnosti u uvjetima gustog prometa, kao i protočnosti vozila kroz tunel?

– Turistička sezona ponovo je pokazala koliko je promet na Istarskom ipsilonu sezonski intenzivan. Tijekom ljetnih mjeseci na našoj mreži prometuju milijuni vozila, a u vršnim danima opterećenja su izrazito visoka. Upravo zato je bilo važno da što veći dio novog profila prema Matuljima pustimo u promet već tijekom ove turističke sezone. Druga cijev tunela Učka predstavlja veliki iskorak prije svega sa stajališta sigurnosti. Danas imamo dvije cijevi, s jednosmjernim prometom u svakoj od njih, što je standard koji značajno smanjuje rizike povezane s odvijanjem dvosmjernog prometa u jednoj tunelskoj cijevi. Dodatno, poprečni prolazi između cijevi omogućuju sigurno preusmjeravanje i evakuaciju u slučaju izvanrednog događaja. Istodobno, dvije cijevi omogućuju bolju organizaciju prometa i veću otpornost sustava u slučaju incidenta. Kada tome dodamo puni profil od tunela prema Matuljima, dobit ćemo kontinuiranu autocestovnu vezu kroz Učku, bez postojećih uskih grla i ograničenja koja proizlaze iz poluprofilne autoceste. Zato ovaj projekt ne gledamo samo kroz kilometre nove autoceste. Njegova je najveća vrijednost u tome što podižemo sigurnost, pouzdanost i kvalitetu prometne veze Istre s ostatkom Hrvatske. Posebno je važno da se to događa na pravcu kojim godišnje prolazi do oko 13 milijuna vozila.