Europska komisija sljedeći tjedan će objaviti dugoočekivani prijedlog o budućnosti procesa proširenja, a zastupnici Europskog parlamenta okupljaju se na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, na kojoj će između ostaloga razgovarati o sljedećem višegodišnjem proračunu EU-a.

Komisija će u utorak u Strasbourgu objaviti prijedlog za raspravu o tome kako pospješiti proces proširenja.

Prema nacrtima dokumenta koji su dosad procurili, Komisija će predložiti postupnu integraciju budućih članica u pojedine politike kako bi one mogle imati koristi od članstva i prije nego što postanu punopravne članice.

Također se predviđa da nove članice potpišu političku izjavu kojom bi se obvezale da se neće protiviti odlukama koje dosadašnje članice donesu konsenzusom.

Razmatra se i zaštitna klauzula koja bi postojećim državama članicama, u određenom razdoblju nakon pristupanja, omogućila suspenziju prava nove članice – uključujući pravo glasa – odlukom donesenom “kvalificiranom većinom” od 15 od 27 članica, koje predstavljaju 65 posto stanovništva Unije.

Komisija bi također trebala predložiti da se o nekim pitanjima poput sankcija odlučuje kvalificiranom većinom umjesto konsenzusa.

Kako bi umirila sadašnje države članice, Komisija bi trebala predložiti niz prijelaznih mjera o zajedničkoj poljoprivrednoj i kohezijskoj politici kako bi mogle zaštiti svoje interese.

Prema nacrtu prijedloga, Komisija bi mogla financijski kazniti nove članice ako odstupe od demokratskih i pravosudnih standarda.

U ponedjeljak u Strasbourgu počinje prva od dvije listopadskih plenarnih sjednica Europskog parlamenta.

U utorak će zastupnici s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen razgovarati o predstojećem samitu EU-a koji će se održati 15. i 16. listopada, a na kojem su glavne teme višegodišnji proračun, proširenje, migracije.

Zastupnici će u utorak raspravljati o tome kako osigurati priuštivo stanovanje, a u srijedu o krizi troškova života.

U srijedu je na redu rasprava o višegodišnjem proračunu za razdoblje 2028.-2024. godine.

Iako države članice obećavaju da će učiniti sve da se dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru postigne do kraja ove godine, to se čini sve manje vjerojatnim s obzirom na udaljenje pozicije između bogatijih i siromašnijih država članica.

S jedne strane su “štedljive” zemlje, predvođene Njemačkom, koje traže rezove od nekoliko stotina milijardi eura u usporedbi s prijedlogom Komisije, smanjenje sredstava za poljoprivrednu i kohezijsku politiku, dok s druge strane “prijatelji kohezije” traže veći proračun, bez žrtvovanja poljoprivrede i regionalnog razvoja.

Njemačka, koja je tradicionalno bila most za postizanje kompromisa, sada je preuzela vodeću ulogu među “štedljivim” članicama. Kancelar Friedrich Merz poslao je pismo — koje su potpisale njegove kolege iz Danske, Nizozemske, Austrije, Finske i Švedske — u kojem ponovno zahtijeva rezove od “nekoliko stotina milijardi eura” u usporedbi s prijedlogom Komisije.

Inače, tih šest zemalja negoduju što ih se naziva “štedljivima“ i kažu da se one “realistični modernizatori”, koji žele dati prioritet ulaganjima u sigurnost i obranu, konkurentnost, inovacije i borbu protiv ilegalnih migracija.

S druge strane, iz suprotnog tabora ih često zovu i “škrcima”.

Skupina “17 prijatelja kohezije” uzvratila je skupini „štedljivih” vlastitim pismom o proračunu EU-a, u kojem se zauzimaju za očuvanje sredstava za kohezijsku politiku i poljoprivredu, za uvođenje novih izravnih proračunskih prihoda, postupnu otplatu duga nastalog zbog pandemije koronavirusa i mogućnost “ograničenih i ciljanih” instrumenata zajedničkog zaduživanja.

Irsko predsjedništvo trebalo bi u sljedećih nekoliko dana objaviti novi prijedlog VFO-a s konkretnim brojkama, koji će biti podloga za raspravu na predstojećem samitu EU-a.