Ervin Ibrahimović

Crna Gora o hrvatskim zahtjevima: "Nećemo odstupiti ni za jotu, niti dati i pedalj teritorija"

Portal Novi list, Hina

Milojko Spajić i Andrej Plenković

Milojko Spajić i Andrej Plenković

Ibrahimović je potvrdio da je Podgorica Zagrebu uputila diplomatsku notu kojom traži nastavak pregovora o granici



Crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović poručio je u petak da Crna Gora neće ustupiti ni dio svojeg teritorija u pregovorima o razgraničenju s Hrvatskom, ali da Podgorica želi nastavak razgovora sa Zagrebom i rješavanje otvorenih pitanja dogovorom ili pred međunarodnim institucijama.


Ibrahimović je to rekao na susretu s novinarima, na kojem je predstavio prioritete šestomjesečnog predsjedanja Crne Gore Odborom ministara Vijeća Europe.


„Nećemo odstupiti ni za jotu, niti dati i pedalj crnogorskog teritorija“, rekao je Ibrahimović odgovarajući na pitanje o odnosima s Hrvatskom.




Podsjetio je da na to da otvorena pitanja između dviju država traju više od tri desetljeća te naglasio da ih Crna Gora želi riješiti na temelju raspoloživih dokumenata. Ako bilateralni pregovori ne donesu rezultat, smatra da ne treba isključiti ni obraćanje međunarodnim institucijama.


Ibrahimović je potvrdio da je Podgorica Zagrebu uputila diplomatsku notu kojom traži nastavak pregovora o granici.


„Naše države jesu prijateljske i odgovorno treba da nastavimo rješavanje otvorenih pitanja. Poslali smo notu da želimo nastavak pregovora o granici. Ništa od Boke neće biti dovedeno u pitanje“, rekao je crnogorski ministar.


Istaknuo je i da je Hrvatska pridonijela napretku Crne Gore u pregovorima s Europskom unijom, podsjetivši da je Podgorica dosad privremeno zatvorila 25 pregovaračkih poglavlja.


Govoreći o europskim integracijama, Ibrahimović je ocijenio da Crna Gora svojim napretkom pokazuje kako je proširenje Europske unije na zapadni Balkan i dalje ostvarivo. Naglasio je da zemlje regije imaju važnu ulogu u europskoj sigurnosti te da je crnogorski napredak rezultat provedenih reformi i diplomatskog rada.


Crna Gora od 10. studenoga predsjedava Odborom ministara Vijeća Europe, a mandat traje do 12. svibnja 2027. godine. Među prioritetima predsjedanja su demokracija, obrazovanje, kultura i mediji, zaštita ljudskih prava, jednakost, vladavina prava i potpora Ukrajini.


Hrvatska je u četvrtak uskratila suglasnost za zatvaranje crnogorskog pregovaračkog poglavlja 15 o energetici, a Zagreb se protivi i zatvaranju poglavlja 14 o prometnoj politici te poglavlja 31 o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici.


Hrvatska državna tajnica Andreja Metelko Zgombić objasnila je da su za poglavlje o energetici sporni dokumenti u kojima Crna Gora, prema hrvatskom stajalištu, određuje svoj epikontinentalni pojas na granici hrvatskog teritorijalnog mora, suprotno privremenom režimu razgraničenja iz 2002. godine.


Zagreb od Podgorice traži potvrđivanje nekadašnje republičke granice na kopnu, dok je o konačnom razgraničenju na moru spreman razgovarati naknadno.


Crna Gora odbacuje jednostrano utvrđivanje granice i predlaže nastavak bilateralnih pregovora o kopnenom i morskom razgraničenju.


Dvije države imaju i druga otvorena pitanja, među kojima su školski brod „Jadran“, obeštećenje bivših zatočenika logora Morinj i pitanje nestalih osoba.


Crna Gora dosad je privremeno zatvorila 25 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, a cilj joj je završiti pregovore do kraja 2026. i postati članicom EU-a 2028. godine.