RIJEKA – S početkom gradnje Praške obale u riječkom lučkom bazenu više neće biti mjesta za teret starog željeza, odgovorio je Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, na naš upit o starom željezu, teretu koji već niz godina izaziva prijepore u riječkoj javnosti i politici, prvenstveno zbog prašine i emisija lebdećih čestica željeza i drugih metala, a nakon požara u Metisovom skladištu prije dva dana pojavila su se i pitanja o opasnosti od požara starog željeza koje je često izmiješano s određenim količinama drugih materijala, u prvom redu plastike.

Požar starog željeza nagomilanog na prostoru riječkog lučkog bazena već se dogodio, prije šest godina, kada je centar grada obavio gust oblak crnog dima pa su se u javnosti ponovo pojavila pitanja što se čini kako bi požari ubuduće bili izbjegnuti.

Starog željeza iz riječke se luke godišnje u prosjeku izveze oko 400 tisuća tona, sve prema turskim željezarama, a vlasnik tog tereta su tvrtke iz C.I.O.S. grupe u vlasništvu Petra Pripuza koja je i većinski vlasnik Metisa, gdje je požar prije dva dana izbio na prostoru otvorenog skladišta krupnog otpada, rezultirajući značajnim zagađenjem zraka na širem području, od Industrijske zone Kukuljanovo pa sve do Kraljevice, Bakra, Svetog Kuzma, Drage i riječkih gradskih naselja, zbog čega je u četvrtak na snazi bila preporuka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo da se građani ne zadržavaju dulje vrijeme na otvorenom te da prozore svojih kuća i stanova drže zatvorenima, a aktivirao se i sustav alarmiranja koji je građane više gradova i općina oko četiri sata ujutro upozorio na opasnost.

Smanjeno onečišćenje

Duško Grabovac, direktor Luke Rijeka d.d., koncesionara riječkog lučkog bazena, gdje se željezo prekrcava na brodove, ističe kako su se u zadnjih nekoliko godina promijenile procedure postupanja s teretom i prekrcaja, pri čemu je značajno smanjena mogućnost izbijanja požara, pri čemu su i smanjene emisije prašine, odnosno potencijalno štetnih čestica u zraku.

– Teret starog željeza važan je za poslovanje tvrtke, a zadnjih godina on je puno više usitnjen, sadrži manje plastike, drugih metala i materijala te se, redovito polijeva, što značajno smanjuje prašenje, kao i mogućnost izbijanja požara, rekao je Grabovac, dodajući kako se staro željezo prekrcava na terminalima u nizu europskih gradova koji su blizu središta grada, poput Venecije, Rotterdama, Londona, Hamburga i drugih.

Vukorepa je najavio kako bi prekrcaj starog željeza u sadašnjem obliku u riječkoj luci trebao nestati tijekom iduće godine.

– Za projekt dogradnje 50 tisuća kvadratnih metara Praške obale u ožujku ove godine ishodili smo građevinsku dozvolu, a projekt je dobio odobrenje za sufinanciranje iz europskih fondova. Kada procedura oko financiranja bude gotova, očekujemo do kraja ove godine, početkom iduće bit će raspisan natječaj za izvođača radova. To znači da bi do polovine godine izvođač trebao biti odabran, te će nakon potpisa ugovora, u drugoj polovini iduće godine početi s radovima. Tada za staro željezo u riječkom lučkom bazenu više neće biti mjesta, rekao je Vukorepa.

Nov način prekrcaja

Pitali smo ga gdje će se taj teret prekrcavati, na što je odgovorio kako će se to tek vidjeti, ali će se način prekrcaja morati promijeniti, bez obzira na lokaciju.

– Pošto prostora za taj teret u luci više neće biti, koncesionar će to eventualno rješavati skladištenjem na pozadinskim terminalima, a teret će se dopremati u luku i direktno s kamiona prekrcavati na brodove. Sadašnji način više neće moći funkcionirati, rekao je Vukorepa.

O tome smo pitali i Grabovca koji je kratko odgovorio kako će se o načinu skladištenja i prekrcaja te vrste tereta odlučivati u narednom periodu, kazavši kako će se rješenje naći.

Inače, Državni inspektorat, nakon brojnih prijava, u svibnju ove godine donio je mišljenje prema kojemu Luka Rijeka d.d. ne treba imati dozvolu za gospodarenje otpadom za prekrcavanje starog željeza u riječkom lučkom bazenu, odnosno, u najkraćim crtama, da se kada je riječ o gomilama starog željeza u riječkoj luci ne radi o gospodarenju otpadom, pa da shodno tome Luci Rijeka d.d. ni ne treba dozvola za poslove gospodarenja otpadom, što je izazvalo reakcije dijela riječke politike koji je takav nalaz Insprektorata proglasio neprihvatljivim.

Lebdeće čestice

O problemu lebdećih čestica u središtu Rijeke i neposrednoj blizini KBC-a raspravljalo se i u Županijskoj skupštini, kojoj je Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije (NZJZ) koji na tri lokacije oko luke provodi mjerenja količine čestica u zraku i ukupne taložne tvari dostavio podatke o mjerenjima u periodu između 2022. i 2025. godine.

Kako nam je potvrdio Goran Crvelin, tehnički voditelj Odjela za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju NZJZ-a, količine taložnih tvari i čestica su veće od uobičajenih, ali ispod zakonom dopuštenih vrijednosti, pri čemu je i broj dana kada su vrijednosti čestica bile prekoračene bio manji od zakonom dopuštenog maksimuma.

– U promatranom razdoblju izmjerene količine PM10 frakcije lebdećih čestica i sadržaja metala u njima ispod su odgovarajućih graničnih odnosno ciljnih vrijednosti propisanih Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku. Za željezo, cink i bakar nisu propisane granične vrijednosti. Također, vidljivo je da su izmjerene koncentracije većine metala u česticama u padu u odnosu na 2023. godinu, stoji u nalazu Nastavnog zavoda.