Znanstvenici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Würzburgu u Njemačkoj, pokazali su da citomegalovirus (CMV), virus kojim je zaražena većina odraslih ljudi, može otežati cijeljenje srca nakon srčanog udara. Rezultati tog rada objavljeni su u znanstvenom časopisu Circulation Research, a kako je na konferenciji za novinare istaknuo voditelj Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta izv. prof. dr. Ilija Brizić radi se o jednom od najuglednijih svjetskih časopisa u području kardiovaskularne znanosti.

Jedan od autora rada, Marko Šustić, pojasnio je da su istraživači na mišjem modelu pokazali da doživotna, latentna CMV infekcija u srcu stvara stanje tihe, kronične upale, koje nakon infarkta otežava cijeljenje i oporavak srčane funkcije.

– U bolesnika sa srčanim udarom jači imunološki odgovor na CMV bio je povezan sa slabijim oporavkom srčane funkcije. Istraživanje se oslanja na dugogodišnje iskustvo Centra za proteomiku u istraživanju citomegalovirusa, a bilo je i temelj za dobivanje Uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost, kojim će se rad nastaviti i na Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Rijeka, najavio je Šustić.

Dodajući da citomegalovirus (CMV) pripada obitelji herpesvirusa, kao i virusi koji uzrokuju herpes na usnama, vodene kozice ili infektivnu mononukleozu kazao je da je CMV-om je zaražena većina odraslih ljudi, a udio zaraženih raste s dobi.

– U zdravih osoba infekcija najčešće prolazi bez simptoma, pa mnogi i ne znaju da su zaraženi. Cijeljenje srca nakon infarkta nije pasivan proces, nego ga orkestrira imunološki sustav. U prvim danima upalne stanice uklanjaju odumrlo tkivo. Zatim se upala mora na vrijeme smiriti kako bi se mogao izgraditi čvrst i stabilan ožiljak. Ako je upala prejaka ili traje predugo, oštećenje se može proširiti, a srce se nepovoljno preoblikuje. Ishod infarkta stoga ne ovisi samo o tome koliko je srčanog mišića stradalo. Ovisi i o imunološkom sustavu pojedinca, koji je velikim dijelom oblikovan infekcijama preboljenim tijekom života. U našem smo istraživanju pokazali da jedan vrlo raširen virus može bitno utjecati upravo na taj proces. Riječ je o citomegalovirusu, istaknuo je Šustić.

Ishemijska bolest srca vodeći je uzrok smrti u suvremenom svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od nje svake godine umre oko devet milijuna ljudi. U njezinoj je podlozi ateroskleroza, postupno nakupljanje masnoća i upalnih stanica u stijenkama koronarnih arterija, krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić. Jedan od njezinih najopasnijih oblika jest srčani udar (infarkt miokarda). Nastaje kada aterosklerotski plak pukne i na mjestu oštećenja stvori se ugrušak. Taj ugrušak može potpuno začepiti žilu i prekinuti dotok kisika i hranjivih tvari u dio srčanog mišića. Suvremena kardiologija na to ima brz odgovor. Kardiolog kroz arteriju na ruci ili u preponi uvodi tanki kateter do srca, otvara začepljenu žilu i najčešće u nju postavlja stent. Ipak, dio srca koji je predugo bio bez kisika nepovratno odumire i zamjenjuje se ožiljkom. Srčane mišićne stanice odraslog čovjeka se gotovo ne obnavljaju te kvaliteta tog ožiljka uvelike određuje hoće li srce nakon infarkta i dalje dobro raditi ili će se s vremenom razviti srčano zatajivanje.