Alergije ne moraju biti nešto s čime se rodimo.

Mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku života, pa čak i nakon desetljeća bez ikakvih problema. Znanstvenici sada sve bolje razumiju neke od neobičnih okidača – od virusnih infekcija i antibiotika do trudnoće, hormonalnih promjena i uboda krpelja.

Genetika igra važnu ulogu u razvoju alergija, ali sama po sebi nije dovoljna. Kako objašnjava Ruchi Gupta sa Sveučilišta Northwestern, često postoji nešto što imunološki sustav svojevrsno „uključi“.

Jedan od mogućih okidača je COVID-19.

Istraživanje objavljeno 2026. godine pokazalo je da je preboljenje COVID-a povezano sa znatno većim rizikom od razvoja alergijskog rinitisa i astme. Prema riječima Philipa Curmana iz švedskog Instituta Karolinska, infekcija povećava rizik, dok je cijepljenje povezano sa smanjenjem tog rizika.

Objašnjenje bi moglo ležati u snažnoj upalnoj reakciji koju virus može izazvati. Kada je imunološki sustav već „preopterećen“ borbom protiv infekcije, moguće je da na neku bezopasnu tvar reagira kao na prijetnju.

Sličan mehanizam ranija istraživanja povezala su i s nekim drugim virusima, osobito kod djece.

I antibiotici mogu imati neočekivanu posljedicu

Još jedan mogući okidač krije se u antibioticima. Njihova primjena povezuje se s kasnijim povećanim rizikom od alergija, a jedna od mogućih poveznica je crijevni mikrobiom.

Antibiotici, naime, ne uništavaju samo štetne bakterije nego mogu poremetiti i ravnotežu brojnih korisnih mikroorganizama u crijevima. Budući da mikrobiom sudjeluje u regulaciji imunološkog sustava, njegovo narušavanje moglo bi dovesti do svojevrsne „zbrke“ u imunološkom odgovoru.

Trudnoća je još jedno razdoblje velikih promjena imunološkog sustava. Otprilike trećina žena koje već imaju alergije na okolišne čimbenike primjećuje da se njihovi simptomi tijekom trudnoće pogoršavaju. No neke žene prvi put tada razviju simptome poput kihanja, začepljenog nosa i curenja nosa.

Ta se pojava naziva trudnički rinitis. Iako može izgledati kao alergija, najvjerojatnije nije riječ o pravoj alergijskoj reakciji. Simptomi obično nestaju nakon poroda.

Slične promjene mogu se dogoditi i tijekom menopauze, kada dolazi do velikih hormonalnih oscilacija.

Ubod krpelja može izazvati alergiju na meso

Jedan od najneobičnijih primjera je alergija na crveno meso nakon uboda krpelja.

Riječ je o takozvanom alfa-gal sindromu, koji se najčešće povezuje s ugrizom krpelja vrste lone star u Sjevernoj Americi.

Krpelj može u organizam unijeti molekulu šećera alfa-gal, koju proizvode brojni sisavci. Ljudski organizam tu molekulu može prepoznati kao prijetnju i razviti protutijela.

Problem se može pojaviti tek kasnije, kada osoba pojede govedinu, svinjetinu ili janjetinu. Reakcija može uključivati koprivnjaču, oticanje i probavne tegobe, a u težim slučajevima i ozbiljnu alergijsku reakciju.

Prema američkim podacima, od 2017. do 2022. godine dijagnosticirano je više od 90.000 slučajeva alfa-gal sindroma.

Može li se nova alergija izliječiti?

Nažalost, zasad ne postoji siguran način da se novonastala alergija potpuno poništi. Kada imunološki sustav jednom razvije protutijela na određenu tvar, pri svakom novom susretu može ponovno pokrenuti reakciju.

Ipak, stručnjaci traže načine kako “preodgojiti” imunološki sustav.

Proučavaju se lijekovi koji ciljano blokiraju određene imunološke reakcije, cjepiva koja bi mogla pomoći imunološkom sustavu da na alergene reagira mirnije te terapije koje izravno unose protutijela sposobna blokirati alergijsku reakciju.

Znanstvenici zasad ne mogu obećati da će se nova alergija moći izliječiti, ali razumijevanje njezinih mogućih okidača otvara vrata novim načinima prevencije i liječenja.