Hrvatska do kraja godine po prvi put dobiva trogodišnji akcijski plan za demenciju, a stručnjaci traže uvrštavanje antidementiva za više od 50.000 evidentiranih oboljelih na osnovnu listu HZZO-a, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji HZJZ-a na Svjetski dan Alzheimerove bolesti.

Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a, Tomislav Benjak iznio je podatak da je tijekom 2025. u zdravstvenom sustavu evidentirano više od 50.000 osoba s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama, a prvi hrvatski Akcijski plan za skrb osoba s demencijom bi će donesen do kraja godine, najavila je voditeljica Službe za preventivnu zdravstvenu zaštitu Draženka Zadro.

Plan bi trebao prvi put povezati rano prepoznavanje i liječenje, postdijagnostičku podršku, dnevne i poludnevne boravke te pomoć obiteljima.

Koliki je to iskorak, objasnio je Ninoslav Mimica, potpredsjednik Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest HLZ-a i voditelj Referentnog centra Klinike za psihijatriju Vrapče.

Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest osnovana je 1999. godine, prisjetio se, upravo zato što tada “nitko o toj temi nije pričao”. Hrvatska bi se planom pridružila više od 50 država koje takve dokumente već imaju.

Plan bi trebao smanjiti i velike razlike u dostupnosti skrbi. “Čim odemo stotinjak kilometara od Zagreba, veliki je upitnik što osoba s demencijom nakon dijagnoze može dobiti”, upozorio je Mimica.

Podsjetio je i da je WHO, među brojnim poremećajima zdravlja mozga, kao javnozdravstvene prioritete izdvojio upravo depresiju i demenciju.

Antidementivi na osnovnu listu HZZO-a

“Mi tražimo da lijekovi antidementivi dođu na osnovnu listu HZZO-a”, rekao je Mimica. Adekvatno liječenje ne može izliječiti demenciju, ali može usporiti njezino napredovanje i dulje zadržati oboljele u ranijoj fazi.

No skrb ne završava dijagnozom i lijekom. “Lijek sam po sebi nije dovoljan”, rekao je. U Vrapču nakon dijagnoze slijedi postdijagnostička potpora u koju se, uz psihijatre i neurologe, uključuju medicinske sestre, socijalni radnici, psiholozi i drugi stručnjaci.

Na dostupnost terapije upozorila je i Sanja Klajić Grotić, predsjednica Udruge Nezaboravak. “Imamo tri antidementiva koja su registrirana i oni trebaju biti apsolutno dostupni svima, kako bi i liječenje demencije bilo dostupno svakom pacijentu”, rekla je.

Za ljude s malim mirovinama nadoplata je ozbiljna prepreka, a to je “neprihvatljivo za jedno društvo”, dodala je.

Čak 83 posto skrbi preuzimaju članovi obitelji. Zato Nezaboravak, uz radionice i edukacije, posebno zagovara širenje poludnevnih boravaka.

“Trebamo imati što više poludnevnih i dnevnih boravaka kako bismo osobu zadržali u poznatom okruženju, a članovima obitelji omogućili malo predaha i vremena”, istaknula je Klajić Grotić.

45 posto demencija može se prevenirati

O prevenciji je govorila Marija Kušan Jukić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar” i Radne skupine Ministarstva zdravstva za izradu akcijskog plana.

Prema najnovijim podacima, oko 45 posto demencija može se prevenirati djelovanjem na čimbenike rizika poput povišenog tlaka, pušenja, pretilosti i alkohola, dok su kretanje, cjeloživotno učenje i socijalna povezanost zaštitni čimbenici.

Psihijatar i voditelj Odjela za savjetovališta za mentalno zdravlje HZJZ-a, Natko Gereš izdvojio je četiri važne kontrole – LDL kolesterola, krvnog tlaka, sluha i vida. Naglasio je i da broj dijagnosticiranih raste, dijelom zbog boljeg i ranijeg prepoznavanja bolesti.

Obilježavanje Svjetskog dana Alzheimerove bolesti nastavilo se u Klinici za psihijatriju Vrapče, gdje je postavljena instalacija od više od 2000 pletenih potočnica, simbola Alzheimerove bolesti. U akciju se uključilo više od 30 institucija, udruga i pojedinaca.