Kao i kod kave, većina ljudi ima svoju omiljenu temperaturu vode. Neki žele da bude toliko ledena da se bočica odmah počne rositi, dok drugi kroz dan mogu prolaziti samo uz vodu sobne temperature. Tu su i oni koji preferiraju toplu ili vruću vodu jer djeluje umirujuće, baš poput čaja.

No, je li jedna temperatura uistinu bolja za vaše tijelo i probavu? Stručnjaci za Real Simple objašnjavaju koja je idealna temperatura vode za piće te utječe li ona stvarno na razinu hidracije i probavni sustav.

Najbolja temperatura za pijenje vode

Idealni raspon temperature vode za većinu svakodnevnih situacija kreće se od sobne temperature do blago prohlađene.

Prohlađena voda (otprilike od 15 do 22 °C) smatra se najboljim izborom jer je najugodnijeg okusa. Općenito gledajući, temperatura vode ima minimalan utjecaj na organizam jer se nakon unosa vrlo brzo izjednači s prirodnom temperaturom tijela.

Ipak, vaš izbor je važan utoliko što temperatura utječe na to koliko ćete vode popiti. Obična prohlađena voda u pravilu je bolja od ledeno hladne vode ili kipućih napitaka jednostavno zato što potiče redovitiju hidraciju.

Voda sobne temperature obično se kreće između 20 i 22 °C. Najvažniji faktor nije sama apsorpcija tekućine u tijelu, već to je li vam temperatura ugodna i pijete li dovoljno tekućine kako biste ostali hidrirani.

Ove preporuke podržavaju i stručnjaci za sportsku medicinu, ističući da ljudi prirodno popiju manje tople ili vruće vode u usporedbi s prohlađenom vodom.

Foto: iStock

Zašto prohlađena voda najbolje funkcionira?

Ideja da je izrazito hladna voda „bolja” za tijelo često se ponavlja, ali znanstveni dokazi ne pokazuju da će određena temperatura uzrokovati bolju apsorpciju tekućine. Hladnija voda ima prednost uglavnom u tome što je privlačnija za piće, osobito tijekom tjelovježbe ili za vrijeme vrućih ljetnih dana.

Pitanje temperature ne utječe znatno ni na rad želuca. Temperatura vode ima minimalan utjecaj na želučane funkcije — iako jako hladna ili vruća tekućina kratkotrajno promijeni temperaturu u želucu, to ne mijenja lučenje želučane kiseline niti brzinu pražnjenja želuca.

Stoga, iako voda sobne temperature ne daje nikakve čudotvorne prednosti probavi, ona je ni na koji način ne usporava, što je čini potpuno neutralnim i sigurnim izborom.

Usporedba s ledeno hladnom vodom

Iako ledeno hladno piće može djelovati izuzetno osvježavajuće, ono također ne mijenja probavu na značajan način. Međutim, ledena voda može imati blagi utjecaj na apetit.

Neka istraživanja sugeriraju da konzumacija vode na temperaturi od oko 2 °C neposredno prije obroka može blago smanjiti unos hrane u usporedbi s toplom vodom. Ipak, taj je učinak skroman i ne predstavlja provjerenu strategiju za kontrolu apetita.

S negativne strane, ledenu vodu tijelo teže podnosi. Brzo pijenje vrlo hladne vode može uzrokovati kratkotrajnu glavobolju (tzv. brain freeze) ili osjetljivost zubi. Zbog toga nema potrebe siliti se na pijenje ledeno hladne vode ako vam više odgovara sobna temperatura.

Usporedba s toplom ili vrućom vodom

Tvrdnje da topla voda može „detoksicirati” probavni sustav nisu potkrepljene čvrstim znanstvenim dokazima. Ipak, ako vam topli napitak više odgovara ili vam je ugodniji za želudac, u redu je odabrati tu opciju.

Najveći rizik leži u konzumaciji izrazito vrućih napitaka. Duga konzumacija ekstremno vrućih tekućina (na temperaturi od 65 °C ili višoj) povezana je s povećanim rizikom od oštećenja jednjaka. Poruka je jednostavna: pijte vodu na temperaturi koja vam je ugodna i izbjegavajte tekućine koje su dovoljno vruće da vas opeku.

Foto: iStock

Kada temperatura vode nije uopće važna?

Unatoč pažnji koju privlači ovo pitanje, temperatura vode samo je mali dio slagalice. Osim osobnih preferencija i ugodnosti okusa, nema razloga za opterećivanje točnom temperaturom, osim ako se radi o ekstremnim krajnostima.

U većini slučajeva temperatura vode uistinu nije presudna — najvažnije je da unosite dovoljnu količinu tekućine tijekom dana.

Jedina iznimka su osobe s osjetljivim zubima ili oni koji pate od gastroezofagealnog refluksa (GERB), poremećaja gutanja ili preosjetljivosti probavnog sustava. Preporučuje se da te osobe biraju temperaturu koja im ne izaziva smetnje, što je najčešće upravo sobna ili blago prohlađena voda.

Također, u uvjetima ekstremnih vrućina i izloženosti suncu, hladnija voda (između 0 i 10 °C) može pružiti brže olakšanje od žeđi i potaknuti osobu da popije više tekućine kako bi se spriječila dehidracija.