Ministarstvo kulture i medija u proteklih pet godina energetski je obnovilo 35 zgrada kulturnih ustanova s više od 43 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a među obnovljenim zgradama su Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu i Guvernerova palača u Rijeci.

Obnovom su obuhvaćeni muzeji, knjižnice, arhivi, kazališta, galerije i povijesne građevine u različitim dijelovima Hrvatske. Riječ je o više od 70 tisuća četvornih metara, što je površina veća od dviju Dioklecijanovih palača, priopćili su iz Ministarstva kulture.

Osim smanjenja potrošnje energije i troškova održavanja, obnovom su poboljšani uvjeti za čuvanje kulturne baštine, rad zaposlenika i boravak posjetitelja te provođenje kulturnih programa, osobito u manjim sredinama u kojima takve ustanove često imaju ulogu lokalnih kulturnih središta, naglasili su.

Među istaknutim projektima je energetska obnova Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, zgrade arhitekta Mladena Kauzlarića iz 1976..

Ondje su ugrađeni učinkovit sustav klimatizacije i fotonaponska elektrana na krovu, promijenjeno je pročelje muzejske poslovne zgrade, izoliran je cijeli krovni pokrov te su obnovljene zastarjele instalacije. Time su stvoreni uvjeti za novi stalni postav, a muzej je zbog neodgovarajućih uvjeta dosad mogao izlagati samo četvrtinu zbirke, naglasili su iz Ministarstva kulture.

Na padinama Marjana, obnovljena je i Galerija Meštrović, dodali su.

U Rijeci je pak obnovljena zgrada Guvernerove palače te Sveučilišna knjižnica, koju je povodom završetka obnove 4. rujna posjetila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Obnovljeni su i Državni arhiv u Gospiću, zgrada Gradskog muzeja u Bjelovaru, Ljetnikovac Crijević-Pucić u Dubrovniku, Stari grad Varaždin. U Šibeniku su obnovljeni Hrvatsko narodno kazalište, Muzej grada Šibenika i Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić”.

Kako su naveli iz Ministarstva kulture, poziv za dodjelu bespovratnih sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. bio je namijenjen zgradama u javnom vlasništvu koje se koriste za kulturnu djelatnost, imaju status pojedinačno zaštićenoga kulturnog dobra ili se nalaze u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i nisu stradale u potresima.

Projekti su morali predvidjeti najmanje 30 posto godišnje uštede energije, dok su ostvarene uštede nakon obnove najčešće iznosile oko 70 posto, a ponegdje i više.

U projektima su se kombinirale različite mjere energetske obnove, među kojima su toplinska izolacija, energetski učinkovitija stolarija, dizalice topline, modernizacija sustava grijanja, hlađenja i ventilacije te ugradnja LED rasvjete, fotonaponskih elektrana i solarnih sustava.

Radovi su, ovisno o zgradi, obuhvatili i smanjenje potrošnje vode, sanaciju vlage, protupotresno ojačanje, poboljšanje protupožarne sigurnosti, automatizirano upravljanje zgradama te stvaranje odgovarajućih mikroklimatskih uvjeta za muzejske i arhivske zbirke.

Zbog spomeničke vrijednosti zgrada, klasične metode energetske obnove nije bilo moguće jednostavno primijeniti pa je Ministarstvo kulture izradilo posebne preporuke za poboljšanje energetske učinkovitosti uz očuvanje zaštićenih svojstava kulturnih dobara.