Festival u Veneciji

Mostra: Boyleova "Tinta" o moći medija, legendarni Herzog razočarao

Stjepan Hundić

Film "Tinta" otvorio je Mostru / BIENNALE CINEMA

Film "Tinta" otvorio je Mostru / BIENNALE CINEMA

Boyle u svom stilu režira frenetično, energično i vizualno raskošno, time dodatno naglašavajući senzacionalizam kao grijeh koji će zauvijek promijeniti medijsku scenu



VENECIJA – Svjetskom premijerom filma »Tinta« (»Ink«) Dannyja Boylea otvoreno je 83. izdanje venecijanske Mostre.


James Graham napisao je scenarij prema istoimenom vlastitom kazališnom komadu o usponu medijskog mogula Ruperta Murdocha, koji 1969. kupuje dnevni list The Sun i s urednikom Larryjem Lambom pretvara ga u najprodavaniji svjetski tabloid. Nije riječ o biografskom filmu o notornom Murdochu, on nije niti glavni lik, već kronici nastanka novinskog i novinarskog koncepta koji je zavijek promijenio svjetsku medijsku scenu.


Boylea zapravo Murdoch i ne zanima previše, glavni je »negativac« urednik Larry Lamb za kojega ne postoje moralne i etičke granice kako bi privukao čitatelje i koji s vražjim osmijehom pomiče konopčić na sklepanom grafikonu naklade u svom uredu sve dok The Sun ne zasjedne na vrh.




Iako u početku simpatičan autsajder koji će uzdrmati dosadni konzervativni medijski establišment, Lamb se brzo pretvara u čovjeka kojega će ambicija prožderati iznutra i koji je udario temelje današnje medijske scene kojom caruju senzacionalizam, clickbait, fake news i podivljale društvene mreže, kako to sugerira redatelj u bombastičnom završnom montažnom kolažu.


Moć umjetnosti


Iako više fokusirano na formu a ne sadržaj, »Ink« je solidno ostvarenje koje Boyle u svom stilu režira frenetično, energično i vizualno raskošno, time dodatno naglašavajući senzacionalizam kao grijeh koji će zauvijek promijeniti medijsku scenu.


Njegov rokenrolovski ritam i agresivna kamera uvlače gledatelja u vražje kolo uzbudljive, no zapravo tragične drame o medijskom civilizacijskom sunovratu koja bi se (u zanatskom smislu) mogla opisati kao mračna trejnspotovska verzija »Građanina Kanea«.


Odlične uloge ostvarili su Guy Pearce kao Rupert Murdoch i Jack O’Connell kao Larry Lamb.


»Kad čujete da će vam dodijeliti ovako značajnu nagradu, prvo pomislite kako je to velika čast, a onda se zapitate znaju li oni nešto što ja ne znam, jesu li razgovarali s mojim liječnicima?«, u svom se šarmantnom stilu našalio George Clooney koji je na otvaranju 83. Mostre primio Zlatnog lava za životno djelo.


Nagradu je slavnom holivudskom glumcu, koji svojom pojavom i elegancijom polako postaje Cary Grant našeg doba, uručila Laura Dern s kojom ga veže 40-godišnje prijateljstvo i glumačka suradnja.


U svom je govoru Clooney priznao da svoj uspjeh ne vidi »kao karijeru, već niz sretnih okolnosti«, da bi u ozbiljnijem tonu podsjetio na moć umjetnosti, rekavši kako filmovi sigurno neće sniziti inflaciju, ali nas mogu podsjetiti da se još uvijek u mračnoj dvorani možemo povezati s ljudima i junacima koje ne poznajemo, što filmu i umjetnosti daje univerzalnu dimenziju.


»Priče su uvijek opasne za one koji profitiraju od straha«, izjavila je na kraju svoje zahvale danas legendarna holivudska zvijezda čija karijera traje punih 45 godina.


Herzog razočarao


Legendarni njemački filmaš Werner Herzog razočarao je svojim novim filmom »Bucking Fastards«.


Film koji je (sada znamo s pravom) Cannes odbio prikazati u konkurenciji čak je i za Herzogove standarde previše ekscentrična, hermetična i nadrealna priča o opsesiji, izolaciji i nemogućoj potrazi za ljubavlju te smislu života.


U središtu su (navodno stvarne britanske) blizanke Jean i Joan (Kate i Rooney Mara), koje govore i kreću se gotovo sinkronizirano i koje idu u bizarnu potragu kopajući tunel kroz planinu k imaginarnom otoku na kojem će pronaći pravu ljubav.