RIJEKA – Energetska obnova zgrade Sveučilišne knjižnice Rijeka jedan je od najvećih projekata od ukupno njih 35 koji su obnovljeni u cijeloj Hrvatskoj, a ukupno je uloženo 43 milijuna eura – istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek na današnjem predstavljanju završetka obnove Sveučilišne knjižnice. Riječ je o projektu koji se realizirao godinu dana, u obnovu je uloženo nešto više od četiri milijuna eura, od čega je bespovratno 3,5 milijuna eura. Projekt je financiran sredstvima Europske unije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, putem Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra, a obuhvaćao je obnovu vrijednih historicističkih pročelja zgrade, zamijenjenu stolarije te je ugrađen novi sustav grijanja i fotonaponska elektrana. Kao dio projekta uređen je i prostor potkrovlja kojem, kako je kazala ravnateljica Lea Lazzarich, tek treba naći namjenu, a riječ je o 400 metara četvornih novog prostora.

Obuljen Koržinek prisjetila se početaka svoje funkcije napomenuvši da je tada bilo nemoguće bilo koju zgradu statusa kulturnog dobra prijaviti na europski projekt. Zbog činjenice da je Hrvatska država koja u ukupnom fondu svojih zgrada ima 12 posto njih koje su kulturno-povijesna cjelina ministrica je kazala da je trebalo promijeniti pristup i kriterije prijave na EU fondove te se ujedno osvrnula na važnost knjižnica.

– Važno nam je da se na sveučilištima prepoznaje važnost knjižnice. Hrvatska puno ulaže u infrastrukturu knjižnica. Jedna smo od samo tri države u Europi u kojima se ne smanjuje broj knjižnica, nego se kontinuirano povećava. Pokrenuli smo i povijesna ulaganja u mrežu bibliobusa kako bi knjiga došla u najudaljenije krajeve, kazala je ministrica.

Ujedno je podsjetila da Sveučilišna knjižnica Rijeka čuva i jako vrijednu povijesnu građu te da je dio fonda zaštićen kao kulturno dobro, važan je za povijest Rijeke te cijele Hrvatske,

– U tom smislu ovo nije samo visokoškolska institucija, već i baštinska institucija, a s novom prilagodbom moći će se kvalitetnije otvoriti javnosti. U Rijeci smo kroz projekt energetske obnove obnavljali i zgradu Hrvatskog državnog arhiva te Guvernerovu palaču, a i u sljedećim iteracijama poziva nastavit ćemo s projektima obnove, zaključila je ministrica.