RIJEKA – Strojovođa vlaka koji je u srijedu iskočio iz tračnica nije napravio nikakvu grešku. Nije vozio prebrzo niti išta slično, već je uzrok iskakanja vagona vjerojatno tehničke prirode, vezan uz željezničku prugu, komentirao je jučer željezničku nesreću na kolodvoru Sušak-Pećine, praktički u samom središtu Rijeke, Nenad Mrgan, predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske.

Mrgan ističe kako su se u zadnje vrijeme događale nesreće, ili su jedva izbjegnute, u kojima je presudan bio ljudski faktor, odnosno greška strojovođe – poput nedavnog slučaja na Škrljevu, gdje je strojovođa prošao kroz crveno svjetlo i potom ponovo pokrenuo vlak koji se po prolasku kroz crveno svjetlo automatski zaustavio te je u zadnjem trenutku izbjegnut sudar s putničkim vlakom – ali na Pećinama, tvrdi, to nije bio slučaj.

Promet od danas

– Imamo problem neodržavanja pruga. I taj problem postoji već godinama, jer su ljudi koji pregledavaju pruge potplaćeni, satnica im je šest eura, tako da nitko ne želi više raditi taj posao. Pruge se ne pregledavaju dovoljno često i zato se događaju nesreće. Istodobno, u HŽ Infrastrukturi i Pružnim građevinama zapošljavaju se stotine radnika u administraciji, dok radnika na terenu, ključnih za sigurnost prometa, nedostaje, rekao je Mrgan.

Neslužbeno, i iz HŽ Infrastrukture doznajemo kako je uzrok izlijetanja vagona bio tehničke prirode, a prema službenom odgovoru iz te tvrtke uzrok se još utvrđuje.

Pitali smo ih i jesu li službeno utvrđeni uzroci izlijetanja dijela putničkog vlaka dan ranije u Đurđevcu, kao i prošlomjesečnog sudara teretnog i putničkog vlaka kod Križevaca u kojemu je bilo više od dvadeset ozlijeđenih osoba, te zamalo izbjegnutog sličnog scenarija na Škrljevu.

– Istrage oko uzroka svih navedenih izvanrednih događaja su u tijeku, a provode se tri neovisne istrage – policije/DORH-a, Agencije za istraživanje prometnih nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu te istraga zajedničkog istražnog povjerenstva upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, odgovorili su nam iz HŽ Infrastrukture.

Prema informacijama iz ove tvrtke, željeznički promet između Rijeke i Škrljeva trebao bi biti ponovo uspostavljen danas.

Kontinuirana ulaganja

Na pitanje što čine po pitanju podizanja razine sigurnosti u željezničkom prometu, s aspekta željezničke infrastrukture, iz HŽ Infrastrukture odgovaraju kako kontinuirano i sustavno ulažu u obnovu, modernizaciju i održavanje postojeće infrastrukture.

– Trenutačno pokrenuta ulaganja u željeznicu najviša su u povijesti Republike Hrvatske. U posljednjih deset godina uloženo je više od dvije milijarde eura, pri čemu je iznos ulaganja u 2025. bio gotovo pet puta veći nego 2017. godine, a do 2035. planirana su daljnja ulaganja od oko šest milijardi eura.

U posljednjih desetak godina obnovljene su i modernizirane važnije dionice: Vinkovci – Vukovar, Zaprešić – Zabok, Zagreb Zapadni – Glavni kolodvor, Gradec – Sveti Ivan Žabno, Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor, Okučani – Novska, Zabok – Krapina, Virovitica – Pitomača, modernizirani su kontejnerski terminali Brajdica i Zagrebačko pristanište u Luci Rijeka te je uspostavljen sustav praćenja za sigurnost, osiguranje i tehničke kontrole (mjerne stanice).

Najznačajniji projekti na kojima se izvode radovi (na glavnim koridorima) su rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionicama Križevci – Koprivnica – državna granica, Dugo Selo – Križevci i Hrvatski Leskovac – Karlovac. Uskoro će se potpisati ugovor za izvođenje radova na dionici Dugo Selo – Novska vrijedan gotovo milijardu eura, što će predstavljati najvrjedniji pojedinačni željeznički projekt.

U tijeku su i projekti uklanjanja »uskih grla« na željezničkoj infrastrukturi te osiguranja i modernizacije željezničko-cestovnih prijelaza, ističu iz HŽ Infrastrukture.

Dodaju i kako se nikad više nije ulagalo ni u lokalne i regionalne pruge, navodeći niz dionica na kojima su radovi u tijeku.

– U tijeku je i izrada studijske ili projektne dokumentacije za brojne dionice poput Okučani – Vinkovci, Zagreb Glavni kolodvor – Hrvatski Leskovac, čvor Zagreb, Škrljevo – Rijeka – Jurdani, pri čemu je najveći naglasak na izgradnji takozvane nizinske pruge, dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani.