U Hrvatskoj trenutačno studira oko 3470 stranih studenata, najviše iz Njemačke, a stotine ih dodatno stiže na kraći studijski boravak ili razmjenu, privučeni ponajviše dojmom sigurnosti koji zemlja ostavlja na mlade ljude.

Prema Prema Informacijskom sustavu visokih učilišta (ISVU), koji vodi Sveučilišni računski centar (Srce), među 15 najzastupljenijih državljanstava na prvom je mjestu njemačko (oko 730), ispred francuskog (oko 465) i španjolskog (oko 395).

Slika se razlikuje ovisno o sveučilištu – na Sveučilištu u Zagrebu najviše je studenata s francuskim državljanstvom (oko 325), ispred njemačkog (oko 165) i španjolskog (oko 150), dok na sveučilištima u Rijeci, Osijeku i Splitu jasno prednjače njemački državljani, s 210, 85 i 225 studenata.

Prema Eurostatovim podacima za 2024. godinu, koji obuhvaćaju isključivo strane studente upisane na redoviti studij, manji udio stranih studenata od Hrvatske u Europskoj uniji ima jedino Grčka, dok je udio u Španjolskoj i Italiji tek nešto viši. Najveći udio stranih studenata u EU bilježe Luksemburg, Malta i Cipar.

Od stranih studenata u Hrvatskoj njih 86,5 posto dolazi iz drugih europskih zemalja.

Studentima iz Azije najviše znači sigurnost

Dio stranih studenata dolazi u Hrvatsku na kraći period, u sklopu programa razmjene ili posebnih međunarodnih programa.

Voditelj Međunarodnog ureda Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) Javier Aguayo najavio je da ta škola ove akademske godine očekuje 211 stranih studenata iz 38 zemalja. Prema podacima ustanove, to je rast od 30 posto u odnosu na 2024. godinu, odnosno 50 studenata više. Najzastupljenije zemlje podrijetla, uz Japan i Francusku, ove su godine Meksiko, Njemačka i Španjolska.

Većina stranih studenata dolazi u sklopu kraćih programa razmjene, poput Erasmusa, u trajanju od pola godine do godinu dana.

Dekan ZŠEM-a Mato Njavro istaknuo je da azijskim studentima, osobito onima iz Japana i Kine, pri odabiru Hrvatske najviše znači sigurnost. “Njima je sigurnost jako bitna, vide Hrvatsku, a i grad Zagreb, kao vrlo sigurnu zemlju. To što smo članica Europske unije i dio Schengena dodatno povećava tu sigurnost, njima i njihovim roditeljima”, rekao je.

Dodao je da francuski studenti pokazuju sve veći interes za regiju srednje i istočne Europe, ponajviše zbog gospodarskog rasta koji je posljednjih godina bio brži nego u starijim članicama Unije.

Sofija, studentica iz Ukrajine koja posljednjih pet godina živi u Španjolskoj, ispričala je za Hinu da nije birala Zagreb, nego EMMIE, zajednički Erasmus Mundus master program triju europskih sveučilišta u sklopu kojeg studenti dio studija provode u različitim zemljama, jer se program poklapa s onim čime se bavi. “Imamo priliku raditi na vlastitom poslu dok studiramo, a ja imam posao kod kuće, pa je ovo bila odlična platforma za mene”, rekla je, dodajući da prvi semestar provodi u Zagrebu, prije nastavka u Litvi i Belgiji.

Erika, studentica iz Kostarike, rekla je da je odabrala Hrvatsku jer joj se čini kao prekrasna zemlja, vrlo slična Kostarici. “Jednostavno volim kulturu”, rekla je, dodajući da joj je najdraža stvar u Hrvatskoj gostoljubivost, a žao joj je što ovdje neće provesti “dovoljno vremena”.

Erasmus+ razmjene u porastu

Prema podacima Agencije za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU), u razdoblju od 2022. do 2024. godine u Hrvatsku je putem programa Erasmus+ na razmjenu došlo ukupno 3.187 studenata iz 31 zemlje, od čega je 79 posto sudjelovalo u mobilnosti u svrhu studija, a 21 posto u svrhu stručne prakse. Najviše dolaznih studenata bilo je iz Francuske, Španjolske i Njemačke, a većina je boravila u jedan semestar.

U sklopu programa mobilnosti financiranih sredstvima za vanjsku politiku Europske unije, u Hrvatsku je u aktualnom programskom razdoblju stiglo ukupno 667 studenata iz 43 zemlje, na 26 visokih učilišta, s Ukrajinom, Bosnom i Hercegovinom te Gruzijom kao vodećim zemljama podrijetla. Sveučilište u Zagrebu, kao najveće hrvatsko visoko učilište, prednjači u ukupnom broju dolaznih studenata.