Smrt 38-godišnjeg poduzetnika Luke Palatinuša iz Čakovca na hitnom bolničkom prijemu Županijske bolnice Čakovec šokirala je javnost i otvorila pitanje je li dežurno osoblje moglo učiniti više da se spriječi tragični ishod. Međimurski poduzetnik preminuo je u noći na 20. kolovoza u čekaonici hitnog prijema gdje je došao zbog visokog tlaka i bolova u prsima. Njegova je obitelj posvjedočila kako su tamo proveli nešto više od dva sata, a nakon početne trijaže i obrade Luka je bio u čekaonici iako se žalio na bolove i osjećao se loše.

U bolnici je proveden izvanredni unutarnji nadzor, zatražena je i obdukcija, a o rezultatima će obavijestiti obitelj i nadležne institucije. I Ministarstvo zdravstva poslalo je inspektore u čakovečku bolnicu kako bi se utvrdile okolnosti slučaja i eventualni propusti u liječenju. Iz bolnice su priopćili kako je pacijent po dolasku na OHBP odmah pozvan u trijažu, gdje su mu izmjereni vitalni parametri i uzeta anamneza, nakon čega je bez odgode pregledan, učinjen je EKG i laboratorijska obrada te je dobio odgovarajuću terapiju.

– Prema svim raspoloživim kliničkim, elektrokardiografskim i laboratorijskim pokazateljima, u tom trenutku nije bilo znakova akutnog stanja koje bi upućivalo na potrebu za hitnom intervencijom ili hospitalizacijom, poručili su iz bolnice. U slučaj se uključila i Hrvatska liječnička komora (HLK) čije će nadležno povjerenstvo zatražiti medicinsku dokumentaciju od ŽB-a Čakovec i utvrditi je li se radilo o liječničkoj pogrešci.

U međuvremenu, medijima se javio još jedan pacijent iste bolnice, Tomica Horvat, kojeg su sa simptomima bolova u prsima 16. lipnja s OHBP-a otpravili kući s Normabelom, da bi mu mjesec dana kasnije u privatnoj poliklinici gdje je došao na koronarografiju rekli da je stigao u zadnji čas i hitno je operiran u jednoj zagrebačkoj bolnici. I ovaj će slučaj, koji upućuje na neadekvatno zbrinjavanje na hitnom prijemu čakovečke bolnice, provjeriti nadležne službe Ministarstva zdravstva. »Ako se utvrde propusti, bit će poduzete odgovarajuće mjere i utvrđena odgovornost«, poručuju sa Ksavera.

Na pitanje o tome je li moguće previdjeti srčani udar kod pacijenta na hitnom prijemu, kardiologinja iz OB Pula, dr. Ivana Šmit, kaže kako se srčani udar uvijek prepoznaje jer postoje jasni kriteriji, ali se u trenutku pregleda on možda nije razvio.

– Početni nalazi mogu biti uredni, a klinička slika se u narednim satima može promijeniti, objašnjava. Uz to, dodaje, može postojati i dvostruka patologija, da se pacijent požali na nešto što sliči srčanom udaru, a zapravo se radi o nečem drugom. U ovom slučaju je, dodaje, ulogu možda igrala i dob pacijenta, jer su kod mlađih osoba ovakva stanja vrlo rijetka.

– Ti prvi nalazi su pokazivali da se ne događa srčani udar, a on se ipak dogodio. U ovom slučaju, bez obdukcijskog nalaza ne možemo znati od čega je pacijent preminuo, ističe dr. Šmit. Moguće je, kaže, da je uzrok bio srčani događaj, ali je mogao umrijeti i od moždanog udara, ili disekcije aorte, navodi kardiologinja.

– Čim je bol u prsima, automatski se javnost uhvati srčanog udara kao da je to jedina patologija koja se događa u prsnom košu. Ne mora biti, objašnjava. Bol u prsima može imati niz uzroka, od relativno bezazlenih do životno ugrožavajućih. Jedno od takvih stanja je disekcija aorte, pri čemu dolazi do oštećenja stijenke aorte, najveće arterije u tijelu koja izlazi iz srca i opskrbljuje tijelo krvlju. Riječ je o relativno rijetkom stanju koje se teško prepoznaje, ističe.

Problem je što u hitnu službu svakodnevno dolaze deseci pacijenata s boli u prsima, povišenim tlakom i drugim tegobama, a kod većine uzrok nije životno ugrožavajući.

– Takvih ljudi prođe more kroz hitnu službu, teško je znati kod kojeg bi se pacijenta stanje moglo naglo pogoršati. Nitko od liječnika nije vidovit. Čak i da je iskusni kardiolog bio u hitnoj službi, najvjerojatnije bi, ako su EKG i laboratorijski nalazi uredni, stavio pacijenta u opservaciju i čekao da vidi hoće li se klinička slika razviti, navodi kardiologinja.

Ovakve se situacije događaju na hitnim prijemima, to je statistika koja se nažalost dogodi, ističe kardiologinja. Na pitanje o tome koliko na kvalitetu pružanja skrbi u OHBP-ima utječe loša ekipiranost i organizacijski problemi, odgovara kako je i to jedan od elemenata koje treba mijenjati. U reformi hitne službe o kojoj se upravo govori ne vidi potencijal za veće promjene u tom smislu.

– Hitna je zaista »neželjeno dijete« u medicini. Taj posao nitko od liječnika zbog velike odgovornosti ne želi raditi. Jer kad se dogodi ovako nešto, razapnu te, obitelj, javnost, svi u liječniku vide krivca. Zato bi rad na hitnoj službi trebalo ozbiljno stimulirati i specijalistima hitne službe omogućiti prelazak na druge odjele. U ovakvim uvjetima nitko nam neće raditi na hitnoj, upozorava Šmit.

Prosvjedni odlazak kirurga iz bolnice

Čakovečka je bolnica, podsjetimo, postala bolnica-slučaj kad ju je početkom 2025. demonstrativno napustilo desetak kirurga, nezadovoljnih novim ravnateljem Nikolom Hrenom. Ministrica Hrstić imenovala ga je na to mjesto nakon što je država preuzela upravljačka prava nad županijskim bolnicama, što su u bolnici doživjeli kao političko kadroviranje. Liječnici su se prvenstveno bunili zbog načina na koji je novi ravnatelj provodio kadrovske promjene i imenovanja šefova odjela u bolnici jer se to, tvrdili su pobunjeni kirurzi, radilo netransparentno, i to prema podobnosti, a ne stručnosti. Samo dvoje od deset kirurga vratilo se na svoja radna mjesta, a uprava je tvrdila kako je odlazak liječnika pokriven reorganizacijom.

O stanju u bolnici nakon toga u javnosti se nije mnogo govorilo, a ostalo je pitanje koliko se ta kadrovska devastacija odrazila na kvalitetu liječenja u toj ustanovi.