Predavanje će se održati u petak, 4. rujna, u 19 sati. Predavanje će se održati na poljskom jeziku, uz simultano prevođenje na hrvatski jezik. Ulaz je slobodan
povezane vijesti
Opatija i Lovran odavno su poznati kao biseri Jadrana, no njihova bogata povijest krije i zanimljive tragove brojnih poljskih velikana koji su krajem 19. i početkom 20. stoljeća boravili na Opatijskoj rivijeri. Upravo će o tom gotovo zaboravljenom dijelu povijesti govoriti poljski povjesničar, fotograf i publicist dr. Jan Skłodowski na predavanju „Opatija i Lovran – biseri Jadrana: Slavni Poljaci na Opatijskoj rivijeri“.
Predavanje će se održati u Hrvatskom muzeju turizma u Opatiji u petak, 4. rujna, u 19 sati.
Skłodowski je autor knjige „Opatija i Lovran – biseri Jadrana: Slavni Poljaci na Opatijskoj rivijeri“, te će na predavanju predstaviti rezultate istraživanja o slavnim Poljacima koji su boravili na Opatijskoj rivijeri u razdoblju Belle Époque. Tada je ovo jadransko ljetovalište, tada poznata kao Abbazia i Lovrana, bila među najprivlačnijim odredištima srednjoeuropske elite. Njihova blaga klima, očaravajući spoj mora i planina, mediteranska vegetacija te profinjena turistička infrastruktura privlačili su ugledne goste iz cijele Europe.
Među njima su bili i brojni Poljaci iz Galicije, koja se u to vrijeme nalazila u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, čije su granice obuhvaćale i ovaj dio jadranske obale.

Stanisław Witkiewicz sa sestrom Marijom Witkiewiczównom u Pansionu Central
Na Opatijskoj rivijeri boravili su istaknuti poljski književnici Henryk Sienkiewicz, Maria Konopnicka, Stefan Żeromski, Kazimierz Przerwa-Tetmajer i Zofia Nałkowska, slikari Michał Elwiro Andriolli, Stanisław Witkiewicz i Stanisław Ignacy Witkiewicz – Witkacy, ali i političari i državnici, među njima Józef Piłsudski i predsjednik Poljske Ignacy Mościcki, koji je tu proveo ljeto 1938. neposredno prije izbijanja 2. svjetskog rata. Opatiju i Lovran posjećivali su također brojni pripadnici poljske aristokracije, zemljoposjednici, znanstvenici, industrijalci i predstavnici financijskog svijeta.
Predavanje će tako osvijetliti poljski kulturni trag na Kvarneru i podsjetiti na vrijeme kada su Opatija i Lovran bili važno europsko mjesto susreta različitih kultura, umjetničkih krugova i društvenih elita.
Koliko povijesno sjećanje na nekadašnju Abbaziu sve više blijedi, svjedoče i riječi velikog poljskog pjesnika Czesława Miłosza, koji se početkom 21. stoljeća prisjetio: „Ime Abbazie više nitko, baš nitko ne pamti i nema ga čak ni u enciklopedijama.“
Knjiga i istraživanje Jana Skłodowskog nastoje upravo suprotno – sačuvati od zaborava povijest nekadašnjeg glasovitog ljetovališta i njegove veze s poljskom kulturnom i društvenom poviješću. Istodobno, predstavljaju poticaj za novo otkrivanje poljskog traga u Hrvatskoj, osobito danas kada Opatijsku rivijeru ponovno posjećuje sve veći broj poljskih turista.
O autoru
Dr. Jan Skłodowski doktor je humanističkih znanosti Sveučilišta u Varšavi, fotograf, pisac, putnik i istraživač Kresova. Član je Udruženja povjesničara umjetnosti i Saveza poljskih umjetničkih fotografa te suosnivač i predsjednik udruge „Res Carpathica“.
Surađuje s Institutom za umjetnost i Institutom za povijest Poljske akademije znanosti (PAN), Nacionalnim institutom poljske kulturne baštine u inozemstvu „Polonika“, Ministarstvom kulture i nacionalne baštine te Tatranskim muzejom dr. Tytusa Chałubińskog u Zakopanima.
Poduzeo je više od 60 istraživačkih putovanja u Hrvatsku, Litvu, Latviju, Slovačku, Ukrajinu i Sjedinjene Američke Države. Autor je 13 knjiga i albuma te više od 130 članaka objavljenih u znanstvenim i popularno znanstvenim časopisima. Autor je i brojnih fotografskih izložbi u Poljskoj i inozemstvu.
Godinama se bavi istraživanjem, očuvanjem i obilježavanjem poljskih tragova u Litvi, Rumunjskoj i Ukrajini, a na njegovu su inicijativu postavljene brojne spomen-ploče. Za svoj rad na očuvanju poljske kulturne baštine 2009. godine odlikovan je počasnim priznanjem „Zaslužan za poljsku kulturu“.
Predavanje će se održati na poljskom jeziku, uz simultano prevođenje na hrvatski jezik. Ulaz je slobodan.

Jadwiga Sienkiewiczówna i Henryk Sienkiewicz