RIJEKA – Ovogodišnji toplinski valovi postavili su niz novih rekorda u Hrvatskoj, a posebno se izdvaja Rijeka, gdje su kriteriji za toplinski val koji može djelovati na zdravlje bili ispunjeni čak 20 dana zaredom, od 28. srpnja do 16. kolovoza.

Pokazuje to preliminarna analiza Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za razdoblje od 1. svibnja do 16. kolovoza 2026. godine. Klimatolozi DHMZ-a analizirali su podatke s osam glavnih meteoroloških postaja – Osijeka, Zagreba-Maksimira, Karlovca, Gospića, Knina, Rijeke, Splita-Marjana i Dubrovnika.

Riječki niz od 20 dana ujedno je najdulji neprekinuti toplinski val zabilježen na bilo kojoj od osam analiziranih postaja u razdoblju od 1950. do danas. Dosadašnji rekord iznosio je 17 dana, a zabilježen je u Kninu u kolovozu 2003. godine.

Rijeka nije oborila samo ukupni rekord. Na riječkoj je postaji postavljen i novi rekord trajanja razdoblja vrlo velike opasnosti za zdravlje, odnosno crvene razine. Takvo je razdoblje trajalo 10 dana uzastopno, od 6. do 15. kolovoza.

Šest postaja oborilo vlastite rekorde

DHMZ navodi da je tijekom 2026. godine čak šest od osam analiziranih postaja premašilo svoje dosadašnje rekorde trajanja toplinskog vala.

Uz Rijeku, novi rekordi zabilježeni su u:

Splitu-Marjanu – 19 dana
Kninu – 18 dana
Dubrovniku – 17 dana
Gospiću – 15 dana
Zagrebu-Maksimiru – 10 dana

Split-Marjan pritom je premašio svoj prethodni rekord od 14 dana iz srpnja 2023. godine.

Rijeka je svoj dotadašnji rekord od 16 dana iz 2024. godine najprije izjednačila tijekom toplinskog vala od 18. lipnja do 3. srpnja, a potom ga je tijekom posljednjeg vala značajno premašila.

Osijek je ove godine imao devet uzastopnih dana s ispunjenim kriterijima, jedan manje od svog rekorda, dok je Karlovcu sa sedam dana također nedostajao jedan dan do rekorda.

Rijeka i rekord crvene razine

Posebno zabrinjava trajanje razdoblja u kojem je opasnost od toplinskog vala za zdravlje bila vrlo velika.

Osim Rijeke, nove rekorde zabilježili su Split-Marjan, Zagreb-Maksimir i Dubrovnik.

U Rijeci je crvena razina trajala 10 dana, od 6. do 15. kolovoza. Dosadašnji rekord na toj postaji iznosio je devet dana i zabilježen je 2006. godine.

Na Splitu-Marjanu vrlo velika opasnost trajala je devet dana, od 22. do 30. lipnja, što je čak tri dana više od prethodnog rekorda. Zagreb-Maksimir imao je šest uzastopnih dana vrlo velike opasnosti, a Dubrovnik sedam.

Sedam dana cijela Hrvatska bila pod toplinskim valom

DHMZ je izdvojio tri dulja ili prostorno posebno raširena razdoblja s ispunjenim kriterijima: od 18. lipnja do 4. srpnja, od 13. do 22. srpnja te od 28. srpnja do 16. kolovoza.

Posljednji je toplinski val bio najdulji i prostorno najrašireniji.

Od 31. srpnja do 6. kolovoza, odnosno sedam dana zaredom, kriteriji za toplinski val bili su istodobno ispunjeni na svih osam analiziranih meteoroloških postaja u Hrvatskoj.

Nakon 12. kolovoza razina opasnosti postupno se smanjivala, a prema analizi DHMZ-a 17. kolovoza kriteriji za toplinski val više neće biti ispunjeni ni na jednoj od osam analiziranih postaja.

Ne gleda se samo dnevna temperatura

DHMZ pritom naglašava da se pri određivanju toplinskog vala koji može djelovati na zdravlje ne promatra samo najviša dnevna temperatura.

U obzir se uzima i najniža temperatura zraka, odnosno koliko se tijekom noći zrak uspije ohladiti.

Noćno hlađenje važno je jer omogućuje organizmu oporavak od dnevne vrućine. Ako se temperature tijekom noći dugo zadržavaju visokima, toplinsko opterećenje organizma raste.

DHMZ-ova analiza stoga pokazuje da ovogodišnji ekstrem nije bio samo u pojedinačnim vrlo vrućim danima, nego prije svega u dužini trajanja toplinskog opterećenja.

Za Rijeku je pritom 2026. godina već donijela rekordnih 20 uzastopnih dana toplinskog vala, kao i rekordnih 10 dana vrlo velike opasnosti za zdravlje.