Ocjena ‘A’ signalizira kupcima dužničkih papira da Fitch očekuje mali rizik da dugovi neće biti servisirani i da su kapaciteti za njihov povrat snažni, iako su možda ipak ranjiviji na nepovoljne poslovne i ekonomske uvjete nego kod zemalja s višim rejtingom.

Stabilnim izgledima Fitch je naznačio da će rejting Hrvatske u dogledno vrijeme zadržati na ‘A-‘, uz napomenu da očekuje da će se javni dug iskazan udjelom u BDP-u stabilizirati na srednji rok, unatoč prognoziranom povećanju proračunskog manjka.

Snažan ekonomski rast podupirat će i dalje približavanje Hrvatske skupini razvijenih zemalja, iako vanjska cjenovna konkurentnost u posljednje vrijeme slabi, potvrdili su zaključak iz izvješća iz ožujka.

Rejting Hrvatske odražava “vjerodostojni” zakonski okvir oslonjen na članstvo u EU i eurozoni, snažan gospodarski rast i potvrđenu fiskalnu disciplinu koja je podržala znatno smanjenje javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u proteklim godinama, ponovila je agencija u najnovijem izvješću.

Slabe su pak točke niži BDP po stanovniku i slabiji institucionalni kapacitet i sustav upravljanja nego u zemljama s ocjenom ‘A’ i malo gospodarstvo, zbog kojih je ranjiva na vanjske šokove.

Fitch je podigao rejting Hrvatske na ‘A-‘ u rujnu 2024. godine i otada ga nije mijenjao.

“Strukturni izazovi”

Hrvatska se suočava sa strukturnim izazovima koji bi mogli zakočiti njezino približavanje skupini razvijenih zemalja, upozorava agencija, izdvojivši slabašan rast produktivnosti i brz rast plaća, što je podiglo troškove rada.

Hrvatsko gospodarstvo oslanja se i dalje u velikoj mjeri na turizam pa je rast aktivnosti izložen šokovima u vanjskoj potražnji i slabljenju cjenovne konkurentnosti.

Gospodarska aktivnost trebala bi u ovoj godini usporiti na 2,4 posto, s 3,4 posto u 2025., ali će rast i dalje biti iznad prognoziranog medijana zemalja s ocjenom ‘A’ i znatno iznad prosjeka eurozone koja bi trebala bilježiti rast aktivnosti za 0,9 posto, procjenjuju u Fitchu.

Pokretač rasta bit će i u idućim godinama osobna potrošnja, ali u manjoj mjeri nego do sada, zbog slabijeg rasta plaća i više inflacije.

Ulaganja bi i dalje trebala ostati snažna, oslonjena na novac iz fondova EU-a, unatoč strožim uvjetima financiranja.

Europski novac bit će “važan” pokretač rasta do 2030., ali Hrvatskoj će pripasti “znatno” manji iznosi u proračunskom okviru EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine u usporedbi sa sadašnjim proračunskim ciklusom koji su podupirali transferi iz europskog fonda za oporavak i otpornost i financijska potpora za obnovu nakon potresa.

Oslabljeno proračunsko “sidro”

Hrvatski proračunski manjak trebao bi se u ovoj godini zadržati blizu 3,0 posto BDP-a i tek blago pasti u 2027. i 2028., na 2,9 posto BDP-a.

U agenciji smatraju da je usvajanje eura “blago oslabilo proračunska sidra”, ali očekuju da će vlada ustrajati u poštivanju fiskalnih propisa EU-a. Podsjećaju da je Hrvatska od Bruxellesa zatražila aktivaciju klauzule koja će joj omogućiti veći otklon od izvornog trenda neto potrošnje kako bi mogla povećati potrošnju na obranu.

Hrvatski javni dug trebao bi se u srednjem roku stabilizirati na razini od oko 56 posto BDP-a, prognoziraju, nešto ispod medijana u skupini zemalja s ocjenom ‘A’.

Manjak u bilanci plaćanja naglo je porastao u 2025., na 3,5 posto BDP-a, s 2,1 posto BDP-a u 2024., napominju u Fitchu. U razdoblju od 2026. do 2028. agencija očekuje “umjerene” deficite, u prosjeku od 3,3 posto BDP-a, koji će, po njima, odražavati manji višak u sektoru usluga zbog pogoršavanja cjenovne konkurentnosti u turizmu i pojačanih putovanja u inozemstvo.

Ti će se deficiti bez problema financirati “stabilnim” izravnim inozemnim ulaganjima i priljevom novca iz EU-a na kapitalni račun, procjenjuju.

Prijetnja narušene konkurentnosti 

Napominju da bi mogli sniziti važeći rejting Hrvatske bude li gospodarstvo u srednjem roku raslo znatno slabije no što pokazuju njihove trenutne procjene zbog, primjerice, “strukturnih šokova u ključnim sektorima” ili narušene konkurentnosti.

Rejting bi mogao biti smanjen i ako se javni dug iskazan udjelom u BDP-u osjetno poveća na srednji rok zbog, primjerice, duljeg razdoblja blaže proračunske politike ili slabijih prognoza za gospodarstvo.

Agencija će pak podići rejting ako se javni dug iskazan udjelom u BDP-u u kontinuitetu bude smanjivao, “vjerojatno” ispod 50 posto BDP-a, prema njezinim srednjoročnim projekcijama, posebno ako taj trend bude poduprt “strukturnim poboljšanjem u javnim financijama”.

Pozitivno bi ocijenili i približavanje “strukturnih” pokazatelja, uključujući kvalitetu sustava upravljanja i razinu dohotka, medijanu zemalja s ocjenom ‘A’ zahvaljujući, primjerice, duljem razdoblju snažnog gospodarskog rasta koji ne bi doveo do ‘gomilanja’ makroekonomskih, proračunskih ili vanjskih neravnoteža.