Vino je duboko ukorijenjeno u hrvatskoj gastronomskoj i enološkoj tradiciji te zauzima važno mjesto u svakodnevnim i svečanim prigodama.

– Posebno tijekom ljetnih mjeseci, kada su druženja na otvorenom, godišnji odmori i opuštene večeri dio svakodnevice, vino postaje neizostavan pratitelj uživanja.

Stoga smo u ovom istraživanju željeli doznati koliko često hrvatski građani piju vino, koje vrste najviše preferiraju te kakav je njihov odnos prema domaćim i uvoznim vinima, napominje JaTRGOVAC.

Rezultati pokazuju kako vino pije čak 81% hrvatskih građana. Svakodnevno ga konzumira 6% ispitanika, dok njih 18% vino pije barem jednom tjedno.

Gotovo jednak udio građana, njih 19%, navodi da vino konzumira barem jednom mjesečno. Nešto više, 21%, vino pije isključivo u posebnim prilikama, dok ga 17% građana konzumira rijetko.

S druge strane, 19% ispitanika ističe kako uopće ne pije vino, što znači da četiri od pet hrvatskih građana ipak posežu za ovim pićem.

Kada je riječ o vrsti vina, hrvatski potrošači najviše preferiraju bijelo vino, koje je prvi izbor za polovicu ispitanika (50%). Crno vino najčešće bira 42% potrošača, dok je roze vino omiljeno kod 8% hrvatskih konzumenata.

Istraživanje je također pokazalo izrazitu sklonost domaćim vinima. Čak 90% hrvatskih potrošača izjavljuje kako radije bira vina domaćih proizvođača, dok svega 10% prednost daje uvoznim vinima.

– Ovakav rezultat potvrđuje snažno povjerenje potrošača u kvalitetu hrvatskih vinskih etiketa, ali i važnost domaće proizvodnje na tržištu vina.

Na kraju istraživanja analizirali smo i popularnost pojedinih hrvatskih vinskih regija. Najveći broj potrošača prednost daje vinima iz Dalmacije, koju bira 39% ispitanika.

Slijede vina iz Slavonije s udjelom od 26% te Istre, koju preferira 22% potrošača. Vina iz Hrvatskog zagorja najčešći su izbor za 10% ispitanika, dok Moslavinu bira 2% hrvatskih konzumenata, napominje JaTRGOVAC.

Istraživanje su proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom lipnja 2026. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.