ZAGREB – Nakladnik Disput objavio je nekoliko novih izdanja. U autobiografskom tekstu »Visoki dvorac« iz 1966. Stanislaw Lem evocira svoje djetinjstvo i školovanje, prepušta se sjećanjima, slaže krhotine »iz razbijenog kaleidoskopa« i tako se vraća situacijama i predmetima koji su ga obilježili, potvrđujući se i ovdje kao autor blistave mašte.

Djelo je potpuno lišeno fantastičnih elemenata i prvenstveno ga karakterizira Lemov pokušaj da iz perspektive djeteta prikaže situacije i, posebno, predmete koji su igrali ulogu u njegovom djetinjstvu.

Knjigu je s poljskog preveo Adrian Cvitanović. Objavljena je i »Mladež bez Boga« Ödöna von Horvátha, koju je s njemačkoga preveo Dubravko Torjanac. Roman presijeca moralno stanje nacionalsocijalističkom ideologijom zatrovanog društva u kojem je mladež bezbožna jer odrasta, a da ne shvaća što je pravednost i nema hrabrosti za istinu.

Roman je Von Horváth napisao u egzilu, bježeći od nacista, a po nalogu je Gestapa 1938. bio stavljen na Popis štetnih i nepoželjnih književnih djela.

Disput donosi i »Nesanicu« Albertsa Belsa u prijevodu s latvijskog Sante Domijan Zviedre. »Nesanica« je bila jedna od rijetkih knjiga koje je cenzura u Latviji tijekom sovjetskog razdoblja potpuno zabranila i svjetlo dana ugledala je tek 1987. godine.

Središnje je pitanje romana kako, čuvajući ljudsko dostojanstvo i principijelne vrijednosti vlastitog ja, živjeti i preživjeti, a pritom ne izgubiti osjećaj pripadnosti vlastitom narodu. U radnju su ubačeni alegorijski flešbekovi na godine nacizma, ali i na baltičku regiju u 13. stoljeću.

Sljedeći naslov je »Čari političkoga u queer perspektivi – Prilog Machiavellijevu djelu mišljenja« Davorina Žagara. Kako čitati Machiavellija »protiv struje« i što njegova misao znači za naše suvremeno političko iskustvo? Kakva je veza LGBTIQ+ problematike i Firentinčeva političkog mišljenja?

U odgovoru na ta pitanja studija pristupa Machiavellijevu djelu mišljenja (Lefort) iz queer perspektive. Seksualnom reinterpretacijom Machiavellijeve »Mandragole« značajno se obogaćuje Machiavellijev prevratnički politički projekt.

Objavljena je i knjiga Ivane Peruško »Na rubovima prijevoda… – Ekranizacija ruskih klasika kao prijevodni eksperiment«.

Suvremena filologija, temeljena na znanstvenim i kulturnim trendovima 20. i 21. stoljeća, nužno je obilježena ispreplitanjem stvaralaštva u mediju jezika sa stvaralaštvom u mediju pokretnih i ostalih slika.

Stoga se filologija istovremeno razvija u pravcu istraživanja intermedijskog središta kulturne dinamike i raščišćavanja rubnih tendencija kulturnog kanona i znanstvene metodologije. Tu fascinantnu poziciju znanosti i kulture utjelovljuje nova knjiga Ivane Peruško.