Foto A. Križanec
Ako ste mislili da je Rabska fjera samo još jedna u nizu turističkih fešti sa štandovima – prevarili ste se. Ovo je doslovno putovanje kroz vrijeme
povezane vijesti
Ima nešto čarobno u trenutku kada zakoračite među kamene ulice Raba, a gradom umjesto zvuka modernog života odjeknu bubnjevi, trube i miris svježe pečenog kruha iz krušne peći. U subotu je službeno započela Rabska fjera, najstariji i najveći ljetni srednjovjekovni festival u Hrvatskoj, a mi smo imali privilegiju biti tamo već prvog dana i iz prve ruke upiti njegovu energiju.
Ova godina ima i posebnu težinu — slavi se veliki jubilej, četvrt stoljeća otkako je ova manifestacija obnovljena. “Danas je prvi dan Rabske fjere, i to ne bilo koje, nego 25. po redu. Slavimo veliki jubilej, ovo je četvrt stoljeća već da naša obnovljena Rabska fjera traje. Okupio se veliki broj sudionika i obrtnika i svi jedva čekamo da se spustimo na Trg sv. Kristofora da se Fjera službeno otvori”, prije samog početka uzbuđena je bila Ivana Matušan, direktorica Turističke zajednice grada Raba.
Ako ste mislili da je Rabska fjera samo još jedna u nizu turističkih fešti sa štandovima – prevarili ste se. Ovo je doslovno putovanje kroz vrijeme.
Svečano otvorenje i grad koji diše povijest
Već s prvim sumrakom, starogradska jezgra Raba transformirala se u živu pozornicu. Prvi dan uvelike je bio u znaku svečanog otvorenja na Trgu sv. Kristofora. Sve je započelo tradicionalnim okupljanjem rabskih samostreličara, plemića, obrtnika i pučana. Kada su kneževi i gradski oci svečano proglasili početak Fjere, gradske su se ulice u trenu napunile životom.
Hodajući uskim kalama, imali smo osjećaj da smo uskočili u set povijesne serije. Svaki kutak starog grada imao je svoju priču: stari obrti na svakom koraku – kovanje, filcanje vune, rezbarenje drva, izrada cvjetnih vjenčića; mirisi koji mame – iz improviziranih konobica i štandića širili su se mirisi tradicije u obliku svježe isprženih šulčića (rabski specijalitet od tijesta), domaćeg sira, pršuta, riba pečenih na gradelama.
Ono što na Fjeri posebno impresionira je autentičnost. Sudionici, od najmlađih do najstarijih, odjeveni su u autentične odore. Ovdje nema jeftine plastike, maškaranih rekvizita iz supermarketa niti sintetičkih materijala. Prošetati rapskim ulicama bilo je poput šetnje kroz modnu reviju 14. stoljeća.
Što Fjera zapravo slavi?
Za one koji možda ne znaju pozadinu – iako u svom modernom obliku slavi tek 25. rođendan, Rabska fjera nije moderni izum. Ona se temelji na tradiciji započetoj još 21. srpnja 1364. godine, kada je rabsko gradsko vijeće odlučilo odati počast kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio od Mlečana, ali i sv. Kristoforu, zaštitniku otoka.
Fjera traje tri dana, a svaki dan ima svoje posebno značenje: 25. srpnja (Sv. Jakov): Dan otvorenja i početka slavlja, 26. srpnja (Sv. Ana) posvećen je obrtnicima, tradiciji i lokalnom životu, a 27. srpnja (Sv. Kristofor) vrhunac je Fjere, s čuvenim turnirom rabskih samostreličara i spektakularnim vatrometom u ponoć koji označava kraj slavlja.
Prvi dan Fjere ima posebnu čar jer se u zraku osjeća uzbuđenje i iščekivanje. Rabljani u ovu manifestaciju ulažu ogromnu ljubav i trud, što se vidi u svakom detalju.
U ovom okruženju, valja zaboraviti na mobitele i društvene mreže (iako fotografije izgledaju fantastično). Najbolji način da se Fjera doživi, jednostavno je “izgubiti se” u ulicama, popiti čašu domaćeg vina uz zvuke srednjovjekovnih gajdi i prepustiti se ritmu nekog drugog vremena.
Još stignete na mali vikend izlet – Rab je ovih dana najpoželjnija destinacija. Fjera traje još malo, a mi jedva čekamo vidjeti što donose preostale večeri.
