Kriza u Hormuškom tjesnacu, s tim povezane cijene nafte i energetski šokovi okupiraju svijet. Cijene benzina opet idu gore, a prelijevanje na robu široke potrošnje tek se očekuje. I kao da to nije dovoljno, nego nas je američki predsjednik Donald Trump odlučio podsjetiti na još jednu tekovinu svoje administracije i svog predizbornog plana.

Bijela kuća je, naime, objavila novu rundu carina za 60 zemalja, u rasponu od 10 do 12,5 posto, upravo u trenutku kada ranije uvedenim carinama istječe rok. Ovaj puta carine uvodi zbog – prisilnog rada.

Niz izuzeća

Kronološki to ide ovako: nakon što je Vrhovni sud SAD-a u veljači poništio tzv. recipročne carine od 10 do 50 posto, ranije uvedene s ciljem smanjenja američkog trgovinskog deficita, Trump je na tu presudu Vrhovnog suda reagirao uvođenjem privremene globalne carine od 10 posto na razdoblje od 150 dana.

Ta carina upravo istječe, da bi je odmah zamijenila ova nova, iako američka administracija tvrdi da nisu u vezi.

Na snagu su tako već stupile friške carine od 10 i 12,5 posto na robu 60 trgovinskih partnera, uključujući i onu iz Europske unije, i to zbog »nedovoljno stroge provedbe zabrane prisilnog rada«.

Robe u tranzitu izuzete su od primjene do 28. srpnja. Sve se ovo tumači kao novi pokušaj oživljavanja Trumpove vizije iz predizborne kampanje o uvođenju univerzalnih carina.

Visoki dužnosnik Trumpove administracije kaže da SAD ima strože zabrane uvoza robe koja se proizvodi prisilnim radom i provodi ih rigoroznije od bilo koje druge zemlje. Ipak, niz roba će biti izuzet od tih carina, uključujući naftu i plin, gnojiva, određene prehrambene proizvode i robu koja je već predmet carina zbog nacionalne sigurnosti, poput automobila, čelika, aluminija i bakra.

I roba koja je u skladu sa Sporazumom o trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade također će biti izuzeta zbog visoko integriranog sjevernoameričkog lanca opskrbe i visoke razine američkog udjela u toj robi.

Ono što im treba, očito će izuzeti.

No, kažu i da će se roba iz zemalja koje su donijele odgovarajuće zakone protiv prisilnog rada oporezivati po nižoj stopi od 10 posto prilikom ulaska na američko tržište, a uvoz iz onih s neadekvatnim zabranama bit će podložan višoj stopi od 12,5 posto.

“Proizvoljno i neopravdano”

Najnoviji Trumpov manevar je, naravno, izazvao brojne reakcije, pa je tako australski ministar trgovine Don Farrell izjavio da je uvođenje novih carina od strane SAD-a »potpuno neopravdano«, te da će nastaviti pritisak na američke dužnosnike da ukinu sve carine na australsku robu.

I brazilska vlada odbacila je SAD-ove carine, nazvavši taj potez »potpuno proizvoljnim« i »neopravdanim«.

– Budući da nema pravnu osnovu u domaćem zakonodavstvu za potporu svojoj protekcionističkoj trgovinskoj politici, Ured američkog trgovinskog predstavnika odlučio je manipulirati pitanjem od velike važnosti za ljudska prava i pokret za prava radnika, poručili su iz Brazila.

Njihov će izvoz biti oporezovan stopom od 12,5 posto.

Europska unija je šokirana. Šefica europske diplomacije Kaja Kallas dovela je u pitanje razloge Washingtona da uvede nove carine na robu iz EU-a, poručivši da su optužbe o nedovoljno strogoj provedbi zabrane prisilnog rada neutemeljene.

– Ne možete to reći za Europsku uniju. Ako uspoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u Sjedinjenim Državama, mi imamo plaćeni godišnji odmor, veoma dobre radne uvjete za naše djelatnike pa to zaista nije utemeljeno, pokušala je Kallas.

Na pitanje je li EU očekivao da će biti obuhvaćen novim američkim mjerama, Kallas je odgovorila: »Tko više može pratiti kada se carine uvode, a kada ukidaju? Ne, to nismo očekivali.«

Rekla je da će EU zatražiti pojašnjenje Washingtona, jer su »imali dogovor s Amerikom i pridržavali se tog dogovora. Zato nam je ovo neugodno iznenađenje da se taj dogovor ne poštuje«, rekla je Kallas.