RIJEKA – Dva kardinala Katoličke Crkve, čikaški nadbiskup Blase Cupich i beogradski nadbiskup Ladislav Nemet borave ovoga tjedna u Lovranu, sudjelujući na Mediteranskim teološkim susretima koje organizira Riječka nadbiskupija, a u utorak navečer stigli su i u Rijeku kako bi na javnoj tribini u zgrade Nadbiskupije podijelili svoja razmišljanja o mirotvorstvu u vremenima militarizma, što je i tema međureligijskih susreta u Lovranu na kojima su se okupili katolički, protestantski, pravoslavni i islamski teolozi i studenti teologije.

Razgovor s Cupichem i Nemetom moderirala je novinarka HRT-a Morana Kasapović, a kardinali su, odgovarajući na pitanja koja su im postavljena, istaknuli važnost zauzimanja za mir.

Cupich je istaknuo da kršćani imaju obvezu pobrinuti se da svijet bude siguran za sve ljude.

– Ne smijemo biti usredotočeni samo na svoju zajednicu, jer kada štitimo prava svakoga ljudskog bića, potičemo ljude da slijede taj primjer.

Ne gledamo ono što nas dijeli, nego ono što nas ujedinjuje. Istina je da ima kršćana koji u svijetu trpe progone i nasilje i moramo o tome govoriti, ali postoje i druge skupine ljudi koje trpe ugnjetavanje te moramo podignuti glas i za njih.

Čikaški nadbiskup Blase Cupich

Kada tako postupamo, znači da smo principijelni. Nemamo stranačku poruku. Naša je poruka da svako ljudsko biće ima pravo na život, slobodu i sreću u svojem životu. Uloga je Crkve pobrinuti se da svako ljudsko biće bude sigurno, kazao je Cupich.

Kardinal Nemet na novinarkino pitanje o odnosu nacionalizma i kršćanstva kazao je da razumije zašto je kršćanskim zajednicama u ovom dijelu Europe teško napraviti razliku između kršćanskog i nacionalnog identiteta.

– Razumijem tu teškoću jer je ovaj dio Europe tijekom mnogih stoljeća bio pod stranom vlašću.

Katolička i Pravoslavna crkva bile su jedine institucije koje su stajale uz ljude i čuvale jezik, kulturu i identitet.

Normalno je da su Crkve čuvale zajednice na okupu. Danas, kada su države preuzele tu zadaću, mislim da su se Crkve zaboravile vratiti svojim izvornim, religijskim misijama.

Postoje osjećaji koji nisu baš kršćanski, nego nacionalistički, a mi se moramo vratiti temeljima naše vjere, rekao je.

Dodao je da je tijekom Sinode o sinodalnosti u Vatikanu jedna od najvećih tema bilo krštenje, koje uvodi u potpuno novu stvarnost Božjega naroda.

– Mi smo Božji narod koji je Bog spasio, a tek onda smo Mađari, Hrvati i pripadnici drugih naroda.

Milost i karizma krštenja trebaju utjecati na naš način života kao pripadnika neke nacije, a ne da nacionalna pripadnost i kultura određuju na koji ću način biti kršćanin. Sigurno da je kultura važna.

Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet

Pjesme i molitve uvijek su nacionalno isprepletene, ali ne smijemo zaboraviti važnost krštenja i činjenicu da smo članovi jednog Božjeg naroda po cijelome svijetu, rekao je Nemet.

Govoreći o kulturnom ratu koji se odvija u SAD-u, a za koji je novinarka Kasapović kazala da je stigao i u Hrvatsku, Cupich je kazao da kršćanstvo nije ekskluzivni klub.

– Kršćanska je misija: širiti šator, ići na margine i donositi Evanđelje drugima.

Kako je pokojni papa Franjo rekao, Crkva ne može biti muzej u kojemu stojimo u zatvorenom i brinemo se o sebi, nego mora biti bolnica koja izlazi van.

Kada mislimo da imamo Crkvu u kojoj sam ja siguran i u kojoj sam samo u svojoj skupini, to nije Evanđelje i to nije misija Isusa Krista.

Isus nije rekao učenicima na Duhove da ostanu u Galileji i ondje naprave svoju Crkvu, nego ih je poslao da naviještaju Evanđelje svim narodima. Ako to ne činimo, nismo vjerni Isusovu Evanđelju i njegovoj poruci, rekao je Cupich.

Dodao je da mladi ljudi ne žele kulturne ratove.

– Kada je riječ o kulturnim ratovima, mislim da crkveni vođe i stariji moraju shvatiti da će, krenu li u kulturne ratove, time najviše otuđiti mlade ljude.

Mladi ljudi ne žele sudjelovati u kulturnim ratovima.

Žele sigurnost u zajednici, u vjerskoj zajednici, kako bi mogli zajedno s drugim ljudima odgovorno hoditi, rekao je Cupich.

Odgovarajući na pitanje novinarke o javnoj molitvi na trgovima u Hrvatskoj, Nemet je kazao da je iskrena molitva dobra stvar.

– Siguran sam da ljudi, ako to čine iskreno, čine dobru stvar: traže Boga, žele mu se klanjati i voljeti ga. No, pravo je pitanje je li to molitva koja isključuje ili uključuje.

Čini mi se da se oni smatraju pravom dušom nacionalne Crkve i to nije nešto što mogu podržati bez kritike. Misija je Crkve biti otvorena svima, tako da nitko ne bude isključen.

Ako se vratimo kulturnome ratu, pravo je pitanje za mene kakvu sliku kulture želimo konstruirati: je li to kultura koja se temelji na Isusovu učenju ili na manipulativnim interesima malog broja ljudi koji će je iskoristiti za kontrolu i postizanje nekih drugih ciljeva, retorički je upitao Nemet.

Govoreći o odnosu tradicije i Drugog vatikanskog koncila Cupich je kazao da je važno ono što je papa Franjo rekao u dokumentu Traditionis custodes: obnovljena liturgija Drugoga vatikanskog koncila jedinstveni je izraz rimskoga obreda.

– Imajmo na umu da je prvi dokument Koncila bio o liturgiji jer je liturgija bila sredstvo kojim će se provoditi reforme u Crkvi i u osobnim životima ljudi.

Ljudi koji iz nostalgije žele prijašnju liturgiju često su povezani sa starijim pogledom na život i Crkvu, kada nismo imali odnose s protestantskim zajednicama, kada smo imali drukčije poglede na Židove i kada se nismo tako čvrsto zauzimali za vjersku slobodu.

Često se ne odbija samo misa, nego se odbija i Drugi vatikanski koncil. Reforme Drugoga vatikanskog koncila ne mogu se provesti bez nove liturgije, rekao je Cupich.

Govoreći o sinodalnosti u Crkvi, kardinal Cupich kazao je da se u srcu sinodalnosti, kako je naučavao papa Franjo, nalazi čvrsto uvjerenje da Kristovo uskrsnuće prije dvije tisuće godina znači da je on i sada živ, govori Crkvi i pozivaju je u budućnost.

– Moramo biti pozorni. Krist govori svim krštenima, ne samo crkvenoj hijerarhiji i ne samo glasovima iz prošlosti. On je prisutan i sada. Zato se ne moramo bojati biti otvoreni i slušati kamo nas Kristov Duh zove.

Pravi je problem u razumijevanju euharistije. Postoji nerazumijevanje što znači da je Isus uskrsnuo: to znači da je sada živ. Neki misle da misa i euharistija znače da se Isus privremeno pojavi za nas i da je time sve završeno. Nije tako. Drugi vatikanski koncil u dokumentu Sacrosanctum Concilium kaže da je Isus uvijek prisutan. Isus se očituje u životu onih koji slave euharistiju kako bismo i mi mogli sudjelovati u njegovu životu. On nas vodi do križa, rekao je Cupich.

Kardinali su uputili i završne poruke. Cupich je kazao da su ovakve konferencije važne za zajedničko učenje.

– Moramo otići kući svjesni da smo obogaćeni i ispitati svoju savjest kako bismo vidjeli kako unosimo mirotvorstvo u svoju obitelj i na radno mjesto te kako podižemo svoj glas u političkoj sferi.

Svatko od nas ima savjest i moramo dopustiti onome što smo učili ovih dana da izazove našu savjest te vidjeti što Evanđelje traži od nas, poručio je Chupich.

Kardinal Nemet je poručio okupljenima da dijalogiziraju i da se ne boje ući u politički život.

– Trebamo mlade političare koji su motivirani pozitivnim religijskim vrijednostima. Kršćani kršćanskim idejama, a muslimani svojom pobožnošću i karizmom.

Trebamo mlade ljude koji žele učiniti nešto za zajedničko dobro, kazao je Nemet.

Čikaški je nadbiskup na kraju zaključio u humornom tonu.

– Prije razgovora sa svojim ukućanima o ovim temama svakako popijte čašicu rakije, kazao je Cupich.

Domaćin je bio riječki nadbiskup Mate Uzinić, a u publici su bili i gvardijan Trsatskog svetišta fra Dragan Grizelj, pastor Baptističke crkve u Rijeci Giorgio Grlj, bivši riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, rektorica riječkog sveučilišta u protekla dva manda Snježana Prijić-Samaržija, sveučilišni profesor i gradski vijećnik Nebojša Zelič, sveučilišni profesor i osnivač portala Prometej.ba Franjo Šarčević i drugi.