Svima nam se dogodilo: u jednoj sekundi odlučite kliknuti na video koji izgleda zanimljivo, a u sljedećoj ste već sat vremena duboko u skrolanju, jedva se sjećate što ste uopće gledali i osjećate se mentalno iscrpljeno. I dok se svaki put zaklinjemo da to više nikada nećemo učiniti, već nekoliko sati kasnije ponovno skrolamo.

Ova je pojava postala toliko raširena da je izraz “brain rot” (propadanje mozga) proglašen riječju godine. Suočeni smo s činjenicom da skrolanje može prerasti u pravu ovisnost s kojom se mnogi bore.

Neuroznanstvena istraživanja otkrivaju što se događa u mozgu tijekom takozvanog “doomscrollinga” (paničnog pretraživanja loših vijesti), zašto previše nekvalitetnog vremena pred ekranom ima negativne učinke i kako konačno prekinuti tu naviku.

Što se zapravo događa u mozgu tijekom neprekidnog skrolanja?

Kontinuirano i pretjerano pregledavanje online sadržaja (osobito negativnih vijesti) koji izaziva osjećaj tuge, tjeskobe ili ljutnje, ponašanje je kojem smo svi podložni zbog same strukture našeg mozga. Mozak u osnovi stalno skenira okolinu tražeći opasnost, što nas tjera da tražimo sljedeću informaciju. Time se stvara zatvoreni krug u kojem uočavanje sljedećeg negativnog naslova zapravo aktivira kemikalije za nagrađivanje u mozgu.

Što dulje skrolamo, to postaje teže prestati. Javlja se osjećaj da bi svaki sljedeći potez prstom mogao otkriti nešto važno ili emocionalno nabijeno. Tijekom vremena, sustavi pažnje i nagrađivanja u mozgu počinju nadvladavati prefrontalni korteks, koji je zadužen za samokontrolu, pa donošenje svjesne odluke o prestanku postaje iznimno teško.

Zašto je previše niskokvalitetnog vremena pred ekranom loše za vas?

Niskokvalitetno vrijeme provedeno pred ekranom ima izrazito negativne učinke na mentalno zdravlje. Znanstvene studije povezuju intenzivno praćenje takvog sadržaja s lošijim emocionalnim blagostanjem i mentalnim izazovima poput tjeskobe, depresije te osjećaja egzistencijalnog straha.

Istraživanja također pokazuju da previše nekvalitetnog sadržaja degradira naše pamćenje, sposobnost planiranja i vještine donošenja odluka — što je fenomen u narodu popularno prozvan “brain-rot”. To dovodi do emocionalne desenzibilizacije i kognitivnog preopterećenja. Panično skrolanje izravno se povezuje sa slabom samokontrolom, tjeskobom, strahom od propuštanja (FOMO), psihičkim stresom i niskom razinom cjelokupnog životnog zadovoljstva.

Za mlađe osobe posljedice su još ozbiljnije, jer pretjerano vrijeme pred ekranom može zaustaviti zdrav razvoj. Mozak u razvoju ostaje uskraćen za podražaje koji su mu potrebni da izraste u zdravu, prilagođenu odraslu osobu. Niskokvalitetan online sadržaj djeluje poput “brze hrane za mozak” — iako je u umjerenim količinama prihvatljiv, stalna navika ostavlja osobu mentalno iscrpljenom i iskrivljuje njezin pogled na svijet.

Kako prekinuti naviku skrolanja?

U današnje vrijeme potpuno prestati s korištenjem ekrana vjerojatno nije realno. Međutim, postoje načini da se ta navika oslabi i smanji vrijeme provedeno na telefonu. Digitalni reset ne znači nužno samo privremenu pauzu, već stvaranje trajnih promjena kako ne biste osjetili potrebu posegnuti za uređajem svaki put kada zazvoni.

Otežajte pristup aplikacijama

Prvi korak prema smanjenju skrolanja je uklanjanje što većeg broja iskušenja. Započnite isključivanjem obavijesti za aplikacije koje vas najviše privlače i maknite ih s početnog zaslona. Male promjene u okolini često su učinkovitije od pokušaja da se čistom snagom volje natjerate na prestanak. Također pomaže prebacivanje zaslona na prikaz u sivim tonovima (što aplikacije čini vizualno manje stimulativnima) i uključivanje načina rada “ne uznemiravaj”.

Postavite vremensko ograničenje

Ako imate poteškoća s kontrolom vremena provedenog u skrolanju, postavljanje vremenskih ograničenja na razini samog uređaja ili aplikacija može pomoći. Koristite ugrađene mjerače vremena ili planirajte točno određeno vrijeme u kalendaru za provjeru društvenih mreža.

Zamijenite skrolanje aktivnostima koje podižu raspoloženje

Umjesto provođenja vremena na telefonu, odaberite aktivnosti koje izravno podupiru vaše raspoloženje i zdravlje. To može uključivati tjelovježbu, provođenje vremena na otvorenom, meditaciju, hobije te druženje s prijateljima i obitelji. Kako bi ta odluka bila lakša, unaprijed pripremite popis aktivnosti koje volite — poput čitanja, šetnje, kuhanja ili izrade rukotvorina — s kojeg možete brzo izabrati u trenutku dosade.

Stvorite zone bez telefona

Fizičko udaljavanje od telefona uvelike smanjuje vrijeme provedeno na njemu. Uspostavite zone bez telefona, poput spavaće sobe, radnog stola ili stola za blagovanje. Držanje uređaja izvan dohvata ruke tijekom dana smanjit će automatsku želju da ga uopće uzmete — daleko od očiju, daleko od uma.