– Ako želimo konkurentnije gospodarstvo, ljude moramo razvijati jednako ozbiljno kao što uvodimo nove tehnologije. Tehnologija je alat, a rezultate ostvaruju ljudi, poručio je Ivan Gadže, osnivač i partner Kaizen instituta, na stručnom forumu Hrvatske udruge poslodavaca, posvećenom razvoju kompetencija koje hrvatskom tržištu rada sve više nedostaju. Sudionici foruma o razvoju kompetencija koje nedostaju tržištu rada upozorili su da se Hrvatska danas ne suočava samo s manjkom radne snage, nego i s nedostatkom ljudi koji posjeduju znanja potrebna za digitalnu transformaciju, primjenu umjetne inteligencije i zelenu tranziciju.

Istaknuto je kako bi stručni kratki studiji mogli postati važan alat za brže stjecanje praktičnih kompetencija i učinkovitije povezivanje visokog obrazovanja s potrebama gospodarstva. Takvi programi omogućuju zaposlenima i odraslim polaznicima stjecanje tržišno relevantnih znanja u kraćem vremenu te predstavljaju važan oblik cjeloživotnog učenja i prekvalifikacija. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković upozorio je kako se hrvatsko tržište rada nalazi pred novim izazovima.

– Razvoj umjetne inteligencije i sve šira implementacija AI agenata dodatno otežavaju prijelaz mladih iz obrazovanja na tržište rada. Upravo zato moderni obrazovni modeli, od mikro kvalifikacija do stručnih kratkih studija, postaju ključni za očuvanje zapošljivosti i konkurentnosti radnika, rekao je Balković. Dodao je kako Hrvatska, unatoč rekordno niskoj registriranoj nezaposlenosti, i dalje bilježi
znatno nižu stopu zaposlenosti mladih od usporedivih država Europske unije te smatra da bi ulaganja u obrazovanje kroz vaučere i ponovno uvođenje poreznih olakšica za zapošljavanje mladih trebali biti dio odgovora na te izazove. Na forumu su sudjelovali predstavnici gospodarstva, visokih učilišta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, koji su se složili da tradicionalni modeli obrazovanja više
ne mogu sami pratiti brzinu tehnoloških promjena.

Sve kraći životni ciklus znanja zahtijeva fleksibilnije obrazovne programe koji će omogućiti brzo stjecanje novih kompetencija. Sudionici su istaknuli da OECD stručne kratke studije prepoznaje kao važan instrument razvoja kompetencija, no u Hrvatskoj ih još uvijek provodi mali broj visokih učilišta, a među poslodavcima nisu dovoljno poznati. Zbog toga je, smatraju, potrebno dodatno razvijati zakonodavni i financijski okvir koji će potaknuti njihovo širenje. Govoreći o ulozi poslodavaca, dekanica EFFECTUS veleučilišta i članica Izvršnog odbora HUP-a za obrazovanje Jelena Uzelac naglasila je kako kvalitetni studijski programi mogu nastati samo kroz stalnu suradnju obrazovnih institucija i gospodarstva.

– Uključivanje poslodavaca u osmišljavanje i unaprjeđenje studijskih programa omogućuje pravodobno prepoznavanje promjena na tržištu rada i njihovo ugrađivanje u ishode učenja. Time se povećava zapošljivost studenata, razvijaju praktične kompetencije i jača konkurentnost sustava visokog obrazovanja, istaknula je Uzelac.

Predstavljeni primjeri dobre prakse pokazali su da zajednički razvijeni programi visokih učilišta i poslodavaca već danas daju konkretne rezultate kroz razvoj praktičnih znanja i brže zapošljavanje polaznika u sektorima kojima kronično nedostaje kvalificiranih stručnjaka. Razvoj hrvatskog gospodarstva više neće ovisiti samo o ulaganjima u tehnologiju, nego jednako tako i o sposobnosti obrazovnog sustava da brzo razvija kompetencije koje tržište rada traži, poručili su okupljeni, te pozvali na snažnije partnerstvo države, poslodavaca i visokih učilišta kako bi stručni kratki studiji postali dostupniji i prepoznatiji među građanima i poslodavcima.