Jedne večeri, u predahu od nogometa, poželio sam brzinski pogledati što gledateljstvu nude ostali televizijski programi na nacionalnoj razini. Tako, iz znatiželje. I odjednom, zanimljiva tema i sugovornik – ekstremne meteorološke prilike, odnosno neprilike. Kontinuirano smo se žalili, svima nam je bilo prevruće, jedva smo izdržavali…

Gost u programu, shvatio sam da je meteorolog, između ostaloga, govorio je o temperaturi mora. Jedna njegova rečenica posebno je zanimljiva. Rekao je, otprilike, da je sada more na sjevernom Jadranu toplije nego na južnom. Vjerujem, iznenadio je mnoge laike, a takva je većina među nama. Temperature zraka na jugu, u pravilu su više, pa je logičan zaključak da je tamo i more toplije.

Jasno, stručnjak je ponudio i pojašnjenje. Dubina mora na sjeveru je manja, pa se taj njegov dio brže zagrijava. U zimskim mjesecima događa se obrnuti proces, dublje more sporije se hladi, pa je zimska temperatura južnog Jadrana viša.

Navelo me to da se pokušam prisjetiti gimnazijske i fakultetske nastave fizike, a u tome školskom predmetu bio sam među boljima. Što smo od toga učili..? Znam, prošle su mnoge godine, teško je vraćati sjećanja, ali… nešto je ostalo.

Da, bilo je puno teorije, a malo konkretnog, životnog. I još nešto usput, pripadao sam prvoj generaciji riječkih informatičara, tada smo bili kibernetičari. Dobro pamtim reakciju starog asistenta iz fizike kada sam kolegama pričao o novosti što dolazi. Kompjutere se pred njim više nije spominjalo. Napravio sam malu digresiju jer, često se tako rezoniralo i u našem suvremenom školstvu. Nastavljam s temperaturama mora.

Temperature na sjeveru i jugu

Jadransko more je malo, tek veliki zaljev Sredozemnog mora. Površina mu je 138.600 četvornih kilometara, duljina 783, a prosječna širina 248,3 kilometra. Za temperaturu važnija je dubina, a njen je prosjek 173 metra.

Bez ulaženja u velika stručna objašnjenja, recimo da je sjeverni dio relativno plitak, dok je južni znatno dublji. Na sjeveru su rijetke dubine veće od 100 metara, a najdublja točka nalazi se na 1.233 metra, u depresiji na jugu. Granica plitkog sjevera i dubokog juga otprilike je crta što spaja Zadar i Anconu.

O temperaturi mora podosta su me naučili podvodni ribolovci, nadasve oni istaknutiji, koji su u moru kroz čitavu godinu. Prvu lekciju dobio sam davno, na Lošinju za Novogodišnjih natjecanja u podvodnom ribolovu.

Tada sam saznao da more nije najhladnije u tom dijelu zime, na kraju prosinca i početkom siječnja, kada se održavaju lošinjska natjecanja, a kako se redovito isticalo u medijima.

Godinama sam ih pratio, i redovno se temperatura mora kretala između 12 i 14 stupnjeva. Često je bivalo neusporedivo neugodnije izaći iz mora, jer je temperatura zraka bila znatno niža, pa još i praćena burom.

More je najhladnije, poučili su me tada, krajem zime, u prvim danima ožujka. I nije jednako hladno na čitavom Jadranu, neusporediva je temperatura uz istarsku obalu, ili negdje na dubrovačkom području.

Od početka stoljeća klima se drastično mijenja, pa će i budući prosjeci značajno odstupati od onoga s čime sada baratamo. Po starome, prosječna godišnja temperatura Jadrana je 11 stupnjeva.

Južni Jadran zimi je ponegdje topliji od 8 do 10 stupnjeva od sjevernijih područja. Na južnom Jadranu zimski je prosjek 13, a na sjeveru sedam stupnjeva. Akvatorij između zapadne obale Istre i talijanskog kopna nasuprot najhladniji je dio Jadranskog mora.

Ponekad i ponegdje registrirani su ekstremi od samo četiri stupnja, pa čak i stvaranje ledene kore uz obalu, u područjima manjeg saliniteta. Rijetko, ali se događa.

Što tek reći za zimske ekstreme, kakvog svojedobno pamtim u Senju. Led je okovao plovila na vezu, sloj je bivao sve deblji, po orkanskoj buri i hladnoći ronioci su sjekirama razbijali naslage leda, da ne plovila potonu.

Sada smo imali obrnutih ekstrema, temperature mora u lipnju kakve se ne pamte! Ljetni je prosjek između 22 i 25 stupnjeva, ponegdje čak i do 28. Za sunčanih ljetnih dana, s malo ili bez vjetra, pročitao sam podatak, temperatura mora može se povećati čak za dva stupnja u jednom danu. Za Jadran je, također, karakteristična godišnja promjenljivost temperature, sa značajnim skokovima vršnih vrijednosti, zimi i ljeti.

Govoreći o temperaturi mora treba spomenuti i izražene termoklime, područja na određenim dubinama na kojima se temperatura naglo smanjuje. To je obično sloj na dubini između 10 i 30 metara, a ispod te dubine temperatura je stalna, oko 12 stupnjeva.

Termoklime su najizraženije ljeti, jer se more na površini znatno zagrijava, dok temperatura u dubini ostaje praktički nepromijenjena. Prva termoklima nalazi se ljeti na dubini između 3 i 5 metara, druga oko 12, treća na 18 i, eventualno, četvrta na 30 metara. Osjetili su to mnogi od nas ako su onako amaterski zaronili na dah, bez maske i peraja, tek da se spuste malo ispod površine.

Raznovrsnost utjecaja

Temperatura mora, ipak, nije jednostavna priča kako smo je ovdje nastojali prikazati. Nije more voda u bojleru, pa programiraš zagrijavanje na određenu temperaturu, pa kada je ona dostignuta termostat automatski isključuje grijanje.

U drugoj polovini lipnja sunce je nemilosrdno isijavalo toplinu, a temperatura mora rasla iznad očekivanja. Važno je reći da na temperaturu utječe više faktora, ne samo sunce.

Ona je podložna vjetrovima, nadasve snažnim udarima bure. Mi na sjevernom Jadranu dobro znamo kako se za ljetne nevere, nakon koje u pravilu slijedi bura, površinski sloj mora u tren ohladi za nekoliko stupnjeva. Srećom, sunce i bonaca brzo ga vraćaju u ljetnu normalu.

Nadalje, na temperaturu utječu morske struje, a u manjoj mjeri i morske mijene. Morske struje u Jadranskom moru, to valjda znamo, kreću se u smjeru suprotnom kretanju kazaljke na satu.

Iz Jonskog mora, kroz Otrantska vrata, morska voda utječe uz hrvatsku obalu, a istječe na talijanskoj strani. Opet pojednostavljeno, jer ima i manjih odstupanja, posebno u toplijem dijelu godine. Morska voda što ulazi u Jadran obično je toplija, posebno u ljeti, pa čak dio te topline s morske površine prelazi u atmosferu.

Kontinuitet istraživanja

Znam, na ovaj tekst bit će primjedbi, nadasve iz stručnih krugova. Fizika mora kompleksno je područje, nemoguće je ponuditi jednostavna i svima razumljiva objašnjenja. Zato, u tekstu sam se prvenstveno bazirao na konkretnim brojkama, njih razumijemo!

U moru, na samo Jadranskom, puno toga još treba istražiti. Nije to samo njegova fauna i flora što se posljednjih desetljeća drastično promijenila. Ima more svoju hidrografiju i hidrologiju, odnosno fiziku i kemiju, geologiju…

Istraživanjem mora u nas se bavi nekoliko znanstvenih institucija, a imaju ih i naši jadranski susjedi. Na više lokaliteta, između ostaloga, postavljene su oceanografske plutače koje kontinuirano prikupljaju raznovrsne podatke o stanju i pojavama u moru, što se kasnije znanstveno obrađuju.