Tvrtke Ericsson Nikola Tesla, Decospan Mato Furnir i Proizvodnja PG dobitnici su nagrada Zlatni ključ za najbolje velike, srednje te male i mikro izvoznike u 2025. godini.

Nagrade su dodijeljene u sklopu 12. konvencije hrvatskih izvoznika, koju tradicionalno organizira Udruga Hrvatski izvoznici, a koja je i ove godine otvorila ključna pitanja o budućnosti hrvatskog gospodarstva – od konkurentnosti i izvoza do nedostatka radne snage i demografskih izazova.

Uz glavne nagrade, priznanja su dobili i najbolji obrt izvoznik, najinovativniji izvoznik te tvrtke koje su ostvarile najbolje rezultate na pojedinim međunarodnim tržištima.

Posebna nagrada za tehnološki proboj u izvozu pripala je osječkoj tvrtki Orqa, dok je priznanje za inovativnost dobila tvrtka Altpro.

Jedan od najvećih dobitnika

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić istaknuo je kako je hrvatski izvozni sektor jedan od najvećih dobitnika ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Podsjetio je da je robni izvoz u posljednjih 13 godina povećan dva i pol puta te je dosegnuo 25,7 milijardi eura.

– Izvoz je jedan od ključnih stupova hrvatskog gospodarskog razvoja. Posebno ohrabruju rezultati izvoza usluga, čiji su prihodi na inozemnim tržištima u posljednjih 13 godina učetverostručeni i danas iznose oko šest milijardi eura, rekao je Ćorić.

Dodao je kako je riječ o djelatnostima visoke dodane vrijednosti, od informacijskih tehnologija i poslovnih usluga do inženjeringa. Hrvatski izvozni sektor, naglasio je, danas je najzdraviji dio gospodarstva, ali se istodobno suočava s velikim izazovima, od geopolitičkih nestabilnosti do kroničnog nedostatka radne snage.

Upravo je pitanje ljudi i demografije bilo jedno od najvažnijih u nastavku konferencije. Predsjednik Udruge Hrvatski izvoznici Davor Baković upozorio je da energija sve više postaje geopolitičko oružje, ali i da Europa ulazi u razdoblje u kojem bi najveći izazov mogla biti – nestašica ljudi.

– Postoji opasnost da zbog demografskih problema i sve starijeg stanovništva Europa sve više financira prošlost, a sve manje budućnost. Ulazimo u desetljeće u kojem bi najveća nestašica mogla biti upravo nestašica ljudi, upozorio je Baković.

Gubimo tisuće stanovnika

Na panelu posvećenom upravo temi demografije sudionici su naglasili da bez osiguravanja dovoljnog broja kvalitetnih radnika nema dugoročnog razvoja gospodarstva. Demograf Stjepan Šterc istaknuo je kako Hrvatska već pet godina zaredom godišnje gubi između 18 i 20 tisuća stanovnika.

– Svake godine imamo i pet do šest tisuća djece manje u školama. Unatoč brojnim strategijama, demografiju posljednjih 30 godina nismo tretirali kao strateško pitanje.

Zemlje koje su tom problemu pristupile racionalno danas nemaju izazove kakve ima Hrvatska. Potrebna nam je planska, racionalna i selektivna demografska politika, rekao je Šterc.

Posebno je istaknuo potencijal hrvatskog iseljeništva, navodeći da izvan Hrvatske živi oko 4,2 milijuna ljudi hrvatskog podrijetla. Smatra da bi oni trebali biti jedan od prioriteta u politikama povratka i uključivanja u hrvatsko tržište rada.

– Kada bismo poslovnom sektoru omogućili dodatne poticaje za ulaganja u demografski opustošena područja, primjerice kroz porezne olakšice, takve bi inicijative bile korisne i za gospodarstvo i za društvo, poručio je Šterc.

Predstavnik Ericsson Nikola Tesla Siniša Krajnović naglasio je da Hrvatska mladima mora ponuditi više od sigurnog i kvalitetnog mjesta za život, mora im omogućiti priliku za profesionalni razvoj i rad na najzahtjevnijim tehnologijama.

– Plaća je važna, ali nije jedini kriterij. Mlade ljude privlače kultura organizacije, fleksibilnost, mogućnost razvoja i prilagodba potrebama novih generacija zaposlenika, rekao je Krajnović.

Najniža nezaposlenost

Poduzetnik Zvonimir Viduka upozorio je da Hrvatska mora bolje iskoristiti sredstva iz europskih fondova kako bi ojačala gospodarstvo i stvorila uvjete za ostanak mladih.

– Mladi bi u Hrvatskoj radili srcem. Ako ostanemo bez njih, imat ćemo ozbiljan problem, poručio je.

Državni tajnik Ivan Vidiš podsjetio je da Hrvatska danas ima najnižu nezaposlenost od osamostaljenja te da domaće tržište rada trenutačno nadopunjuje oko 142 tisuće stranih radnika.

Raspravljalo se i o mogućnosti povratka potomaka hrvatskih iseljenika, posebno iz Južne Amerike. Šterc smatra da taj potencijal treba ozbiljnije razvijati, dok je Vidiš upozorio da provedba takve politike nije jednostavna.

– Problem nije u ideji, nego u provedbi, rekao je Vidiš.

Šterc se složio da bi povratak iseljenika zahtijevao sustavan pristup koji bi uključivao modele zapošljavanja, stambeno zbrinjavanje i integraciju u društvo.

– To je ozbiljan pothvat koji traži dugoročno planiranje i suradnju više sektora, zaključio je Šterc.