Ukrajina je, nakon četiri i pol godine rata protiv Rusije, počela mijenjati taktiku. U trenutku dok se linija bojišnice u Donjecku gotovo i ne mijenja, ili su pomaci minimalni, Ukrajina je pokrenula operaciju logističke izolacije Krima.

Poluotok u Crnom moru koji je Rusija okupirala još 2014. godine do sada je bio izuzetno jaka i važna logistička baza za ruske postrojbe, a Krim je bio i odskočna daska Rusiji za punu invaziju na Ukrajinu koja je krenula u veljači 2022. godine. Poluotok je, nakon što ga je Moskva anektirala te kasnije i službeno pripojila Rusiji, spojen s kopnom preko Kerčkog tjesnaca koji je posljednjih godina predstavljao glavnu opskrbnu arteriju Krima.

Gorivo glavni cilj

No ukrajinske snage su posljednjih nekoliko dana gađale Kerčki most zatvorivši ga za promet. Istovremeno, podmorskim dronovima koji patroliraju u moru gotovo sa svih strana poluotoka, gađaju svaki trajekt i svaki ruski teretni brod koji zaplovi ka Krimu, uništavajući tako logistiku neophodnu za održavanje svakodnevnog života, ali i za redovno funkcioniranje vojnih i pomorskih baza kojima je poluotok premrežen.

– Stvorit ćemo takve uvjete da će bilo kojoj vojnoj postrojbi ili sustavu ratne industrije postati ekstremno teško raditi i boraviti na Krimu. Zatvorit ćemo im puteve, preko mostova, preko mora i preko privremeno okupiranih teritorija, najavio je prošlog mjeseca Robert Brovdi, zapovjednik ukrajinskih besposadnih sustava pod čijom se kontrolom nalaze zračni i podmorski dronovi.

U posljednja tri mjeseca se provodi protulogistička ofenziva na Krim. Još od travnja bespilotne letjelice izvode intenzivne napade na poluotoku, a broj udara se tijekom svibnja uvećao za oko 50 posto. Broj napada tijekom lipnja bit će, očito je, znatno veći od napada izvedenih prošlog mjeseca.

Sve se intenziviralo od kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslao otvoreno pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu pozivajući ga na mirovne pregovore, s napomenom da će, ukoliko odbije, iskusiti ono što do sada Putin nije ni sanjao. Sada je jasno na što je Zelenski mislio. Jer koliko god spektakularni bili napadi dronovima na Moskvu i Sankt Peterburg, ono što dronovi rade oko Krima prelazi u potpunu dominaciju i rušenje ruskog sustava logistike i obrane.

Glavni cilj je gorivo – sve ono što pokreće ruski vojni stroj na Krimu, ali i svakodnevni život. Nakon što je u napadima oštećen i zatvoren Kerčki most, ukrajinski dronovi sada patroliraju u zraku iznad poluotoka gađajući svaki tanker s naftom koji se približi obalama Krima i svako naftno skladište na poluotoku. Cilj su i cisterne s gorivom koje putuju poluotokom ili pokušavaju na njega doći. I rezultat je vrlo vidljiv.

Problem za Moskvu

Ruske vlasti na Krimu su prije nekoliko dana obustavile prodaju goriva građanima i privatnim tvrtkama jer benzina i dizela na poluotoku više jednostavno nema. Ono malo što je ostalo po skladištima čuva se za vojne postrojbe i posebne namjene. Uvedena su dodatna ograničenja prometa, a suspendirani su i turistički i dječji programi po kojima je Krim, svojedobno cvijet crnomorskog turizma, bio poznat.

Logika iza ove ukrajinske indirektne ofenzive prilično je jasna – izolacija Krima izazvat će za Ukrajince pozitivan efekt duž cijele južne bojišnice u Ukrajini. Krim kao svojevrsna velika vojna baza bez goriva postaje za Moskvu problem, a ne snažno uporište, a veliki dio sredstava koji se uspijevaju prebaciti na poluotok morat će biti poslana preko zaposjednutih teritorija u Ukrajini. Time se izdužuju logistički pravci i smanjuje kapacitet ruske logistike jer svako produženje putovanja kamionom za 80 do 100 kilometara efektivno smanjuje količinu tereta kojega vozilo može prevesti i do 30 posto na dan. To automatski smanjuje materijalno-tehničku popunjenost ruskih i proruskih postrojbi u cijeloj regiji.

Veliko je pitanje hoće li, i u kojoj mjeri, ovo logističko odsijecanje Krima doista dati sve željene rezultate. Moskva je i do sada tijekom rata pokazala kako se zna prilagoditi novim situacijama, kao što je razvila taktiku obrane od FPV dronova na bojištu. Spremna je, kada procijeni da je cilj strateški dovoljno važan, otvarati alternativne puteve i načine dobave, kao i podnositi velike materijalne pa i ljudske gubitke. Krim je važan, on je simbol Putinove politike, prostor koji je ruska vlast godinama predstavljala kao nepovratno vraćen dio Rusije kojega se Moskva neće tako olako odreći, bez obzira na sve teškoće.

Novi napad dronovima

Moskva je jučer oborila desetke dronova i privremeno neko vrijeme obustavila letove na aerodromima Šeremetjevo, Domodjedovo, Vnukovo, i Žukovski u blizini prijestolnice. Ukupno su ruske obrambene snage oborile 301 dron u noći na ponedjeljak. Taj broj uključuje područja pod ruskom okupacijom. Napad dolazi nakon što su dronovi prošlog tjedna ponovo pogodili jedinu moskovsku rafineriju nafte. U tom napadu moskovske obrambene snage oborile su gotovo 200 dronova u jednom od najvećih zračnih napada na grad od početka ruske invazije na Ukrajinu.