S gotovo milijun dana bolničkog liječenja, mentalni poremećaji i dalje su na prvom mjestu svih hospitalizacija u Hrvatskoj.

Svaka dvadeseta hospitalizacija odnosi se na mentalne poremećaje, a najčešće se radi o osobama u dobi od 20 do 59 godina što ovu skupinu bolesti svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola radnoaktivnog stanovništva.

Ako se tome pridoda uzimanje lijekova za smirenje, koje redovito konzumira oko 160.000 građana, očito je da je mentalno zdravlje nacije sve lošije.

Razvojni poremećaji

U 2024. godini, kažu podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), registrirano je ukupno 32.058 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja te su one zauzele 10. mjesto u ukupnom broju hospitalizacija u Hrvatskoj.

Međutim, najviše ih je u dobnoj skupini od 20 do 59 godina, oko 20.000, što ih svrstava na četvrto mjesto hospitalizacija radnoaktivnog stanovništva, s udjelom od oko devet posto.

Za usporedbu, pred tri desetljeća ukupna stopa hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja iznosila je 632 na 100.000 stanovnika, a danas 829 na 100.000 stanovnika. Od 1995. do danas broj dana bolničkog liječenja je u padu, pa danas iznosi prosječnih 29 dana po hospitalizaciji, a tada je prosječna hospitalizacija trajala više od 52 dana.

Na psihijatrijskim se odjelima naših bolnica najčešće hospitalizira zbog posljedica prekomjerne konzumacije alkohola, što je razlog svakog petog prijema u bolnicu. U 2024. godini zabilježeno je 6.167 hospitalizacija zbog poremećaja uzrokovanih alkoholom. Najčešće se radilo o muškarcima, koji su inače, osim zbog alkohola, najviše hospitalizirani zbog shizofrenije, PTSP-a i depresivnih poremećaja. Kod žena, depresija je najčešći uzrok boravka na odjelu psihijatrije, a zatim slijede ostale mentalne bolesti i poremećaji, dok je alkohol među najrjeđim uzrocima hospitalizacija.

Kod djece su primjetne razlike po spolu: u 2024. godini u dobi do devet godina hospitalizirano je triput više dječaka nego djevojčica. Najčešći razlozi kod dječaka bili su razvojni poremećaji, dok su djevojčice znatno češće primljene u bolnicu nakon svoje desete godine života i to mahom zbog emocionalnih poremećaja, mješovitih poremećaja ponašanja i osjećaja, i drugih uzroka. Nakon dvadesete godine na udaru mentalnih teškoća su muškarci, dok tek u šezdesetima primat preuzimaju žene s nešto više hospitalizacija od muškaraca.

Više specijalista

Dobra je vijest da je broj specijalista psihijatrije u zadnjih 30-ak godina udvostručen, s 244 u 1997. na 543 u 2024. godini, a stopa je povećana sa 7,2 na 14,1 psihijatra na 100.000 stanovnika. Broj psihijatara kontinuirano se povećavao do 2023. godine, a u 2024. godini njihov je broj pao s 572 na 543.

Kako više nema specijalizacije iz neuropsihijatrije, njihov je broj od 90-ih sa 101 neuropsihijatra pao na samo jednog u čitavoj zemlji. I ukupan je broj psihijatrijskih postelja od 1997. do 2024. smanjen za 24 posto, a najviše u psihijatrijskim bolnicama, čak 45 posto. Zamijenile su ih mahom dnevne bolnice, odnosno ambulantno liječenje.

Samoubojstva, kao jedan od ključnih pokazatelja mentalnog zdravlja, godinama su bila vodeći uzrok smrtnosti od ozljeda u Hrvatskoj s udjelom oko 30 posto, no posljednjih nekoliko godina pala su na drugo mjesto s udjelom od 20 posto u 2024. godini.

Godine 1985. počinjeno je više od 1.000 samoubojstava, sa stopom od 22 posto, dok ih je danas upola manje.

U 2024. godini počinjena su 542 suicida, a stopa je iznosila 14 posto. U tom pogledu najbolje stoje Istarska, Međimurska i Splitsko-dalmatinska županija sa stopama od oko pet posto, dok Bjelovarsko-bilogorska i Varaždinska županija i dalje bilježe visokih 20-ak posto.

Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija malo su iznad nacionalnog prosjeka.

Iako su stope samoubojstava u padu, i dalje smo iznad europskog prosjeka, lošiji od Austrije ili Mađarske, dok susjedna Slovenija ima veću stopu suicida.