CRES – Mladi politolog Frane Dragoslavić prisustvovao je predavanju Francisa Fukuyame, jednog od najvažnijih politologa i političkih teoretičara današnjice, autora knjiga »Kraj povijesti i posljednji čovjek«, »Izgradnja države: Upravljanje i svjetski poredak u 21. stoljeću«…, kao i tvorca teorije (po uzoru na Hegela) o »kraju povijesti«.

Fukuyama je održao predavanje u creskoj palači Moise u kojem se, kako kaže Dragoslavić, »nije suzdržao od kritike Donalda Trumpa, američke desnice, kao ni ‘tehnokratskog’ karaktera privatnog sektora po pitanju umjetne inteligencije«.

– Kao politolog na drugoj godini studija u Zagrebu, nisam mogao propustiti ovo zanimljivo predavanje, koje se održalo u sklopu inicijative »Europe’s Futures« koju organizira ERSTE Foundation, a kojoj je cilj proučavanje stanja i budućnosti liberalne demokracije.

U svom izlaganju Fukuyama je precizno detektirao aktualne probleme koji prijete liberalnom poretku i predstavio dvije glavne tendencije koje smatra najvećim ugrozama budućnosti zapadne civilizacije, ali i cijeloga svijeta.

Dvije Amerike

Kod velikog dijela američke desnice očigledan je sve veći zaokret prema nacionalnom konzervativizmu u istupima dužnosnika Trumpove administracije, a često i samog Trumpa.

Prema Fukuyami, tu se posebno ističe J. D. Vance, koji je izjavio kako se Amerikancima mogu smatrati samo oni koji »posjeduju« američko porijeklo. Ovo se da primijetiti i u Trumpovom pokušaju zabrane državljanstva po rođenju, što po Fukuyami predstavlja očigledno kršenje američkog ustava.

Po Fukuyami, u svijetu postoje »dvije Amerike«: jedna koja SAD temelji na Trumpovom diskursu, i druga koja prihvaća temeljne ideje liberalnog poretka.

Na ovaj način mogu se usporediti i odnosi između SAD-a i Europske unije, pri čemu Europska unija svoj identitet temelji na poštivanju ljudskih prava (što je jedna od glavnih ideja liberalizma).

Zanimljiva anegdota koja prikazuje Trumpov odnos prema liberalnim konvencijama je njegova izjava da je njegovo jedino ograničenje u provođenju vanjske politike njegov moral. Fukuyama ističe kako Trumpov moral nije dobra garancija, ističući da Trump ima moral mafia bossa.

Druga bitna pojava koja predstavlja rastući izazov liberalnom poretku jest tehnološka revolucija i sve veći utjecaj umjetne inteligencije. Fukuyama primjećuje da umjetna inteligencija povećava nejednakosti među pojedincima, ali i među državama.

Zanimljivo je kako su SAD i Kina jedine države na svijetu koje imaju potrebne kapacitete potrebne za održavanje sustava umjetne inteligencije. Još jedan bitan izazov koji predstavlja umjetna inteligencija, a koji ističe Fukuyama, jest činjenica kako je ona u potpunosti razvijena od strane privatnog sektora.

Pojedinci kao što je Elon Musk koncentriraju moć u neviđenim razmjerima, do te mjere da imaju ogroman utjecaj na vanjsku politiku. Priču o umjetnoj inteligenciji Fukuyama završava tako da naglašava kako je njezina regulacija neizgledna i gotovo nemoguća, zbog nedostatka stručnjaka u javnom sektoru, ali i sve izraženijeg suparništva SAD-a i Kine.

Ovaj aspekt regulacije posebno valja istražiti po pitanju utjecaja umjetne inteligencije na tržište rada. Naime, dok pojedine profesije sve više gube na značenju, a pojedinci ostaju bez posla upravo zbog umjetne inteligencije, pitanje regulacije moglo bi se pokazati jednim od ključnih političkih i ekonomskih pitanja budućnosti, osvrnuo se Frane Dragoslavić.

Kompleksnost demokracije

– Svoje predavanje Fukuyama je završio optimističnom notom, naglašavajući potrebu za sustavom provjera i ravnoteža, kao i naglaskom na moć izbora. Ističe kako je izgledno da će Trump izgubiti većinu u Predstavničkom domu, a možda i u Senatu.

Međutim, iako su izbori glavni alat za kontrolu pojedinaca na vlasti, ne treba zaboraviti kako je Trump legitimno izabran upravo na izborima, što dodatno potvrđuje kompleksnost demokracije.

Kroz svoje izlaganje Fukuyama je potvrdio status jednog od najutjecajnijih živućih političkih znanstvenika i kroz svoju preciznost u detektiranju problema današnjice istaknuo svu kompleksnost suvremenog svijeta, zaključuje Frane Dragoslavić. (K. C.)