Hrvatska uvodi kaznu doživotnog zatvora, otvorit će se i nova ustanova za najopasnije osobe, a o toj temi govorio je ministar Damir Habijan za Dnevnik Nove TV. S njim je razgovarala Josipa Krajinović.

Na pitanje bi li se o ovoj temi sada razgovaralo da se nije dogodilo ubojstvo mladog Luke Milovca, Habijan je odgovorio da kaznenopravni aspekt dolazi tek na kraju.

“Ako govorimo o ovoj užasnoj tragediji koja se dogodila, onda je ovdje puno više stvari u pitanju. To je pitanje prevencije i edukacije, a na kraju tek dolazi kaznenopravna sankcija. Ovo nije samo pitanje za ovaj resor, ovo je pitanje za cjelokupno društvo”, rekao je ministar.

Dodao je da nije riječ samo o izmjenama zakona koje su najavljene, nego i o “čitavom nizu segmenata i malih koraka koji se rade i koji će se morati raditi”.
Na pitanje čija je odgovornost to što sustav nije dobro funkcionirao, Habijan je odgovorio da nije pozvan govoriti o tome te ponovio da je više aspekata u pitanju.

Krajinović ga je pitala i zašto se tek sada uvodi doživotni zatvor, s obzirom na to da je Hrvatska, uz Portugal, jedna od rijetkih država Europske unije koja ga nema. Habijan je rekao da su dosadašnje kazne u Hrvatskoj, u odnosu na druge članice Europske unije i Vijeća Europe, i dosad bile visoke.

“Dugotrajni zatvor bio je od 21 do 40 godina, odnosno kod stjecaja kaznenih djela i 50 godina. Smisao ovakvih velikih kazni, pa sada i instituta doživotnog zatvora, jest da imaju prije svega odvraćajući efekt, ali isto tako da se taj alat i ti instituti i koriste. Da šalju poruku onima koji to naprave”, poručio je Habijan.

Na konstataciju da su proteklih tjedana psihijatri i suci upozoravali da se zakoni moraju mijenjati, ali da nije bilo sluha, ministar je rekao da se ne bi složio s time.

“Ne bih rekao da nije bilo sluha. Ne znam na što se misli da su suci upozoravali”, rekao je.

Govoreći o najavljenim izmjenama, Habijan je rekao da one idu u tri smjera.

Prvi je institut doživotnog zatvora, koji je, kako kaže, “medijski ispao najeksponiraniji”, ali ne smatra da je najbitniji. Drugi smjer odnosi se na sigurnosnu mjeru nakon punog izvršenja kazne zatvora, koja se sada redefinira.

Osnivanje nove ustanove

Habijan je objasnio da su suci dosad, kada bi izricali primjerice kaznu zatvora od 15 godina, istodobno određivali sigurnosnu mjeru koja bi trajala tri ili pet godina.

“Međutim, teško je predvidjeti što će se dogoditi za 15 godina. To je prilično nelogično. Redefiniralo se na način da će to sada sud izricati na prijedlog kaznionice ili zatvora, nekoliko mjeseci prije izlaska iz zatvora i produljuje se njezino trajanje”, objasnio je ministar.

Treći smjer je donošenje posebnog zakona i osnivanje nove ustanove. “Radni naslov zakona je tretman i smještaj po punom izvršenju kazne zatvora”, rekao je Habijan.

Objasnio je da bi se takva mjera odnosila na osobe koje su izdržale kaznu zatvora, ali za koje bi povjerenstvo procijenilo da su i dalje društveno opasne. U povjerenstvu bi, prema njegovim riječima, bili psihijatri, psiholozi, socijalni radnici i drugi stručnjaci.

Na temelju njihova mišljenja sud bi odlučivao o smještaju osobe u posebnu ustanovu. To bi se odnosilo na osobe koje su ranije osuđene na kaznu zatvora od deset godina ili više za kaznena djela protiv života i tijela, spolnog integriteta ili osobne slobode.

“Kad netko izdrži kaznu zatvora, prilikom izlaska iz zatvora on više nije zatvorenik. Dakle, nema pravne osnove da se zadrži u zatvoru ili kaznionici. S druge strane, ovo se odnosi na osobe koje ne bi potpadale pod Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Radi se o osobama koje su, prema mišljenju vještaka, društveno opasne. To je na neki način zaštita društva”, rekao je Habijan.

Može li to biti zamjena za zatvor?

Na pitanje hoće li ta ustanova biti zamjena za zatvor i kako će se štititi, ministar je rekao da se želi izbjeći poistovjećivanje s kaznom zatvora.

“Upravo zbog ljudskih prava želimo izbjeći i moramo izbjeći te se odmaknuti od kaznenog zatvora, od zatvora i kaznionice. Bit će to posebna ustanova koja će, naravno, biti štićena”, rekao je.

Dodao je da su u Ministarstvu gledali nekoliko europskih modela i odlučili se za rješenje slično njemačkom modelu jer je on prošao test Europskog suda za ljudska prava.

“Uvjeti koji su tamo temeljem presude utvrđeni, mi smo implementirali u ovaj posebni zakon”, rekao je.

Na pitanje je li siguran da neće biti problema s ljudskim pravima, Habijan je odgovorio da ih neće biti.

“Ako ćemo ovom posebnom ustanovom zaštititi društvo ili jedan ljudski život, onda mislim da je i sama eventualna drugačija presuda ili odluka Europskog suda za ljudska prava puno manje bitna”, rekao je ministar.

Govoreći o tome mogu li najopasniji počinitelji u takvoj ustanovi ostati do kraja života, Habijan je rekao da će liječnici i drugi stručnjaci biti važni u radu povjerenstva i vještačenjima koja će se analizirati, a konačnu odluku donosio bi sud.

“Po uzoru na Njemačku, periodički će se evaluirati njihovo stanje – svakih godinu ili 18 mjeseci, to je stvar koju moramo drugi tjedan odlučiti. Ako se takvo stanje periodički ponavlja, onda postoji mogućnost da takva osoba u takvoj ustanovi ostane do kraja života”, rekao je.

O aferi u skijaškom savezu

Habijan je komentirao i slučaj Vedrana Pavleka te pitanje je li on sve dalje od hrvatskog pravosuđa.

“Mi smo s naše strane, što se tiče Ministarstva pravosuđa, poduzeli sve. Sva dokumentacija koju su tražile nadležne institucije u Kazahstanu, a to je u nadležnosti glavnog državnog odvjetnika u Kazahstanu koji u prvom stupnju odlučuje o izručenju, dostavljena je”, rekao je.

Dodao je da su kazahstanske institucije, ako se ne vara, 26. svibnja potvrdile primitak cjelokupne dokumentacije. “Očekujemo njihovu odluku”, dodao je Habijan.

Komentirao Šimunića

Ministar je govorio i o Viktoru Šimuniću, gradonačelniku Oroslavja, te tvrdnjama oporbe da je riječ o političkom progonu. “Mislim da su to vrlo opasne teze i da pokazuju licemjerje oporbe”, rekao je Habijan.

Podsjetio je da, prema njegovim riječima, oporba svaki put kada je riječ o dužnosniku HDZ-a govori o kriminalu i potrebi procesuiranja, a kada je riječ o nekome drugome, onda govori o političkom progonu.

“Kad se radi o bilo kome drugom, u ovom slučaju Šimuniću, ili u slučaju ljudi povezanih s Možemo u Zagrebačkom holdingu, ili o brojnim SDP-ovim dužnosnicima u Novom Gradu koji su u USKOK-ovim optužnicama, onda se radi o političkom progonu. To su opasne tvrdnje”, rekao je.

Dodao je da nema stranačkog predznaka kada je riječ o kaznenim djelima. “Imamo osobe koje su učinile kazneno djelo, one imaju ime i prezime. Nema tu stranačkog predznaka. Postoji presumpcija nevinosti i mislim da bi se toga svi trebali držati”, rekao je ministar.

Habijan je poručio da postupke vode samostalna i neovisna tijela.

“Ta ista tijela vode postupke protiv HDZ-ovaca, ta ista tijela vode postupke protiv SDP-a, Možemo ili nekog drugog člana oporbe. Gdje je sad tu razlika? To je prilično licemjerno, ali ono što je puno gore, to je jako opasno”, rekao je.

Govoreći o izvidima u Skijaškom savezu, rekao je da, koliko je njemu poznato, Državno odvjetništvo ili USKOK nisu pokrenuli izvide na temelju Šimunića ili radi otkrivanja podataka.

“Što se tiče Šimunića, radi se o onome što je rečeno od strane Državnog odvjetništva – o djelima koja se tiču nekih poslova kod Adventa, kućica i tako dalje, nešto što smo imali u slučaju Bandić.

Nema nikakve veze sa Skijaškim savezom niti ima veze s otkrivanjem ikakvih informacija”, rekao je Habijan.

Rekao je da bi svi pred zakonom trebali biti jednaki.

“Kao ministru pravosuđa, do toga mi je stalo – imati jednake kriterije i jednake polazne točke”, zaključio je Habijan.

Cijeli razgovor dostupan je na portalu DNEVNIK.hr.