HDZ još od 90-ih godina nije imao vlast u Zagrebu. Vlast Možemo! i Tomislava Tomaševića je već u šestoj godini trajanja, a nastojanja da nacionalno vladajuća stranka preuzme vlast u glavnom gradu, nisu bila uspješna. Ipak, Vlada Andreja Plenkovića pokušava dokazati kako država u Zagreb ulaže enormna sredstva.

Plenković stalno Tomaševiću poručuje kako Vlada od prvog dana mandata prema Gradu Zagrebu uvijek ima pruženu ruku suradnje, no Možemo! je ujedno najglasniji kritičar Vlade. Zato smo analizirali taj odnos.

Primarno, reformom financiranja lokalne samouprave omogućen je značajan rast prihoda od poreza na dohodak svim lokalnim jedinicama, pa tako i Zagrebu. Konkretno, nominalan iznos prihoda od poreza na dohodak i pomoći izravnanja Grada Zagreba je lani iznosio 1,35 milijardi eura. To je rast od gotovo 125 posto u odnosu na 2017.

Novci iz EU-a

Potpora države vidljiva je najviše kroz Zakon o obnovi od potresa, u okviru kojeg je Zagreb dobio 221 milijun eura za financiranje decentraliziranih funkcija tijekom obnove – od školstva, zdravstva, domova za starije do vatrogastva. Uz to, Zagreb je dobio »olakšicu« nakon potresa, te nije morao izdvajati 6 posto poreza na dohodak za decentralizirane funkcije, čime je zadržao 201 milijun eura u svom budžetu. Konkretno, za obnovu je bilo osigurano 2,8 milijardi eura iz europskih i nacionalnih izvora – u nizu tih stavki financiranih EU novcem može se analizirati je li to zasluga Vlade ili Grada Zagreba koji je izravno aplicirao, ali valja nabrojati projekte koji su finalizirani, a »pripisuju« su ih i država i Grad. Jedan od zadnjih je obnova Zagrebačke uspinjače – projekt čija je ukupna vrijednost 9,1 milijuna eura, a 5 milijuna eura osigurano je iz fondova EU kroz ITU mehanizam. Obnovljena je Gornjogradska gimnazija ukupne vrijednosti 23 milijuna eura, potom Gimnazija Tituša Brezovačkog sa 12 milijuna eura, zatim i Crkva sv. Marka sa 6 milijuna eura. U tijeku je i obnova Hrvatskog povijesnog muzeja vrijednosti 52 milijuna eura, obnova zgrade Pravnog fakulteta u vrijednosti od 14 milijuna eura, a u investicijskom ciklusu vrijednom više od 800 milijuna eura obnovljene su ili se obnavljaju brojne zdravstvene ustanove. Obnavljaju se i brojne manje obrazovne ustanove. Čak 21 dječji vrtić danas je u Zagrebu u rekonstrukciji sredstvima Plana oporavka i Programa Konkurentnost i kohezija čija je vrijednost preko 22 milijuna eura, od čega je bespovratno 20 milijuna.

Država financira i 20 projekata u školama za potrebe jednosmjenskog rada vrijednosti 275 milijuna eura, od čega je 177 milijuna bespovratno. Rezultat tih investicija je 15 novih školskih sportskih dvorana, a gradi se i novih 862 mjesta u studenskom domu »Stjepan Radić«. Obnovljena je većim dijelom Zagrebačka katedrala, Atelijer Meštrović, Muzej za umjetnost i obrt, završava se Muzej Mimara, a otvorena je i druga scenu zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta – HNK2.

Jedan od glavnih Tomaševićevih projektata je Paromlin – to je najveća kapitalna investicija u kulturi Grada Zagreba kojom se zapušteni industrijski kompleks transformira u suvremeni društveno-kulturni centar uz novu gradsku knjižnicu s multifunkcionalnom dvoranom sa 400 mjesta i društvenom »agorom«, prostorom za javne aktivnosti i nove sadržaje praktički u samom centru grada. Projekt je vrijedan preko 80 milijuna eura i kraj radova očekuje se početkom iduće godine – to je jedan od glavnih Tomaševićevih projekta, ali država je osigurala oko 40 milijuna eura u okviru ITU mehanizma.

Pripisivanje zasluga

Drugi veliki projekt jest gradnja novog stadiona na Maksimiru. Država je u dijalogu sa Zagrebačkom nadbiskupijom riješila imovinsko-pravne odnose, a s Gradom Zagrebom pronašli su, kako kaže premijer, održiv pravno-financijski model te je u tijeku urbanističko-arhitektonski natječaj. Projekt predviđa gradnju sportskog kompleksa vrijednog oko 205 milijuna eura, koji će uključivati stadion s oko 35.000 mjesta, garaže, hotel i restoran. Izgradnju u jednakim omjerima financiraju Vlada i Grad Zagreb – dakle, suradnje između HDZ-a i Možemo! itekako ima, ali na način da se potiho dogovaraju, a onda jedni i drugi preuzimaju zasluge.

Dogovorom države i Grada Zagreba gradit će se i Nacionalna dječja bolnica u zagrebačkom Blatu vrijedna oko 250 milijuna eura. Riječ je o projektu koji se financira iz državnog proračuna uz sufinanciranje iz fondova EU-a, ali će Zagrebu donijeti golemi iskorak u pedijatriji.

Stadion u Kranjčevićevoj obnavlja Grad Zagreb iz proračuna i to je jedan od rijetkih većih projekata koji financira bez pomoći države.

Veliki Tomaševićev projekt je i treća prometna traka između čvorova Zagreb zapad i Lučko – to je prometnica koja bi trebala rasteretiti zapadni dio grada. Nedavno je u Vladi potpisan ugovor Hrvatskih autocesta s izvođačima za taj projekt vrijedan 30 milijuna eura. Ulaganja na zagrebačkoj obilaznici obuhvaćaju i radove na rekonstrukciji dionice od Bregane do čvora Zagreb zapad, duge 13 kilometara, a slijede i uređenja odmorišta Plitvice, kao i rekonstrukcija čvora Rakitje. U tijeku je i gradnja vijadukta preko Ranžirnog kolodvora Zagreb i spoj na Sarajevsku cestu vrijednosti 53 milijuna eura. U pripremi je i proširenje kapaciteta autoceste Zagreb-Karlovac dogradnjom trećeg voznog traka – vrijednost investicije je 250 milijuna eura.

Tomašević je sa svojim zelenim politikama uoči prvog mandata sve karte dao na temu otpada, no ti su projekt uglavnom propali, ali Vlada je spremna do kraja mandata osigurati sredstva za njih. Jasno da će se na nacionalnim izborima 2028. Plenković hvaliti tim postignućima, a onda će ih 2029. Tomašević na lokalnim izborima pripisati sebi, a činjenica je da su za najveće projekte jednako zaslužni država i Grad Zagreb.

Pomoć u kapitalnim projektima

Jedna od glavnih komunalnih tema za zagrebačku vlast je opremanje ZET-a – putem NPOO-a nabavljena su 62 nova električna autobusa i 20 novih niskopodnih tramvaja, ukupne vrijednosti 111 milijuna eura. Za modernizaciju tramvajske infrastrukture država je uskočila sa 16 milijuna eura, a za vrelovodnu mrežu sa 38 milijuna eura. Tu je i urbana aglomeracija Zagreb koja se proteže kroz 30 jedinica lokalne samouprave, a u razdoblju od 2021. do 2027. alocirano je 80,5 milijuna eura, od čega je do sada ugovoreno više od 78 milijuna eura. Ono što bi Tomaševiću još do narednih lokalnih izbora moglo biti as na desetku jest i intencija Vlade da pomogne Gradu oko kapitalnih projekata za održivost Zagreba, a to je gradnja Centra za gospodarenje otpadom i Projekta Zagreb – za rekonstrukciju sustava vodoopskrbe i odvodnje.