Dok kod starijih generacija broj oboljelih pada zahvaljujući redovitim pregledima, nova velika studija provedena na gotovo 100.000 pacijenata otkriva zabrinjavajući preokret: mlađi od 50 godina obolijevaju sve češće, a bolest uočavaju prekasno.

Opširno znanstveno istraživanje koje je provela skupina švicarskih stručnjaka predvođena dr. Jeremyjem Meyerom, a koje je upravo objavljeno u uglednom medicinskom časopisu European Journal of Cancer, donijelo je dokaze o trendu koji ozbiljno zabrinjava medicinsku zajednicu. Rak debelog crijeva više nije bolest koja pogađa isključivo starije.

Znanstvenici su analizirali službene podatke Švicarske nacionalne agencije za registraciju raka (NACR), obuhvativši podatke o 96.410 pacijenata kroz razdoblje od 42 godine (od 1980. do 2021.).

Rezultati pokazuju da se kod osoba starijih od 50 godina od sredine 2000-ih bilježi značajan i stalan pad broja oboljelih, što je izravan uspjeh preventivnih pregleda i uklanjanja polipa na vrijeme. Međutim, kod mlađih od 50 godina priča je potpuno obrnuta – broj oboljelih stabilno raste za oko 0,5% svake godine.

Od svih oboljelih, mlađi od 50 godina sada čine 6,1% pacijenata, a njihova prosječna dob u trenutku dobivanja ove teške dijagnoze je tek 42 i pol godine. Bolest podjednako pogađa i mlade muškarce i mlade žene.

Ono što dr. Meyera i njegov tim najviše alarmira jest faza u kojoj mladi ljudi saznaju da su bolesni. S obzirom da rijetko tko s 35 ili 40 godina sumnja na rak, simptomi se mjesecima ignoriraju. Podaci iz studije objavljene u European Journal of Cancer otkrivaju surovu stvarnost.

Čak 27,7% mladih pacijenata dijagnozu dobije tek u IV. (najnaprednijem) stadiju, kada se rak već proširio na druge organe. Kod starijih od 75 godina taj je postotak znatno niži (19,4%) jer se kod njih bolest traži i uočava ranije. Svega 12,6% mladih uspije otkriti bolest u najranijem, I. stadiju.

Švicarski znanstvenici naglašavaju da rak kod mladih biološki nije ništa agresivniji niti gori nego kod starijih. Problem je isključivo u tome što se otkrije prekasno. Kada bi se uočio na vrijeme, u prvom ili drugom stadiju, postotak izlječenja kod mladih iznosio bi fantastičnih 90% do 95%. No, u četvrtom stadiju šanse za petogodišnje preživljenje drastično padaju na svega 22% do 35%.

Uz već dobro poznate krivce modernog doba – pretilost, manjak kretanja, brzu hranu i prekomjerno pijenje slatkih sokova – ova studija donosi i jedno potpuno novo, fascinantno otkriće.

Analizirajući tumorsko tkivo mlađih pacijenata, znanstvenici su uočili specifične promjene u genima koje uzrokuje jedan poseban soj bakterije Escherichia coli. Ova bakterija proizvodi toksin kolibaktin koji oštećuje stanice, a u organizam obično ulazi u ranom djetinjstvu.

Autori studije sugeriraju da loša prehrana, prečesto uzimanje antibiotika ili rane crijevne infekcije u najranijoj dobi mogu ostaviti opasan “potpis” u našim crijevima i potaknuti razvoj raka desetljećima kasnije.

Poučeni ovim zabrinjavajućim brojkama, dr. Jeremy Meyer i njegovi kolege uputili su otvoren apel zdravstvenim vlastima. Njihov glavni zaključak je da se dobna granica za besplatne preventivne preglede mora spustiti s 50 na 45 godina, kao što je to već učinjeno u SAD-u.

Također, poručuju liječnicima obiteljske medicine da simptome poput krvi u stolici kod mladih pacijenata više ne smiju automatski i “na slijepo” pripisivati hemoroidima, već ih hitno moraju slati na daljnje pretrage. U ovoj borbi, svaki mjesec ranijeg otkrivanja doslovno spašava život.