SENJ – U sklopu ovogodišnjeg nacionalnog obilježavanja Dana botaničkih vrtova, koji traje do konca ovog tjedna, 31.svibnja,pozivamo vas da napravite korak izvan brutalističkih betonskih blokova vaših gradova i ponovno se povežete s dugim vremenom evolucije ovdje kod nas na sjevernom Velebitu.“ pozivaju iz Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

Podsjećaju i da smo u procesu oblikovanja planeta prema vlastitim željama, poticani mitovima o vlastitoj nadmoći, zaboravili ključnu istinu da mi nismo gospodari biosfere, već njezini u potpunosti ovisni stanari.

U 21. stoljeću, kada tehnologija prijeti pretvaranjem prirode u puki resurs tehnološkog svijeta, botanički vrtovi prestaju biti samo mjesta za nedjeljnu šetnju.

Oni postaju ključne arhive biološkog pamćenja čovječanstva. Ti ograničeni prostori nisu tek zbirke estetski privlačnih biljaka, oni su žive knjižnice u kojima čuvamo genetske kodove i evolucijske tajne koje su se razvijale milijunima godina prije nego što je prvi čovjek pomislio zapaliti vatru.

Izgubiti te vrste značilo bi trajno izbrisati stranice iz knjige postanka života na Zemlji, ostavljajući našu vrstu izoliranom u sterilnom svijetu vlastitih strojeva.

„Jedan od najfascinantnijih primjera takvog biološkog trezora nalazi se na surovom, mitskom sjecištu kontinentalne i mediteranske klime – u Velebitskom botaničkom vrtu na Zavižanu, smještenom na impresivnih 1480 metara nadmorske visine. Osnovan pod vizijom dr. Frana Kušana, ovaj vrt u ekstremnim planinskim uvjetima čuva endemske dragulje poput legendarne velebitske degenije.

Velebit nas podsjeća da život ne buja samo tamo gdje je lako, već pronalazi nevjerojatne evolucijske puteve u najsurovijim ponikvama i stijenskim pukotinama“, navode u Parku, ali dodaju da i najotporniji planinski sustavi pokleknu pred antropogenim pritiskom i klimatskim promjenama.

S tim u vezi najavljuju sveobuhvatni projekt revitalizacije Velebitskog botaničkog vrta i to kroz sustavnu obnovu pješačkih staza, unaprjeđenje interpretacijske infrastrukture i proširenje ex situ programa zaštite ugroženih vrsta osnivanjem genetske banke čime se osnažuje ovo strateško uporište bioraznolikosti.

Ova obnova ne predstavlja samo estetsko uređenje, već postavlja vrt kao ključni stup i ishodište budućeg Centra dinarske biološke raznolikosti.

Kroz ovaj strateški projekt Velebitski botanički vrt prerast će u suvremeno znanstveno, edukativno i posjetiteljsko središte od europskog značaja.

Cilj nam je osigurati da ovaj planinski alpinetum ostane svjetionik znanosti i edukacije za generacije koje dolaze“, najavljuju u Parku.

Posjetiteljima se 30.svibnja nudi besplatno stručno vodstvo kroz Velebitski botanički vrt između 10:00 i 12:00 sati. Okupljanje je na ulazu u Vrt kod Zavižana, a sudjelovanje je besplatno.

„Pridružite nam se i pomoću mentalnog vremeplova iskusite svijet iz perspektive organizama koji su preživjeli oledbe, podsjećajući nas na našu pravu ulogu na ovom planetu- ulogu brižnih čuvara biološke raznolikosti“, pozivaju iz NP Sjeverni Velebit.

Vrt u brojkama

• Godina osnivanja Vrta: 1967.
• Godina proglašenja Vrta zaštićenim spomenikom prirode: 1969.
• Godina osnivanja rezervata: 1971.
• Površina Vrta: 50 ha
• Površina rezervata: 68 ha
• Nadmorska visina Vrta: 1480 m
• Broj biljnih vrsta u Vrtu: oko 300

Simbol Velebitskog botaničkog vrta je endem velebitska degenija. Na Velebitu degenija prirodno raste samo na njegovu srednjem dijelu, a u Nacionalnom parku „Sjeverni Velebit“ isključivo na području Velebitskog botaničkog vrta i rezervata kamo ju je unio čovjek.