RIJEKA – Komunalno društvo Čistoća koje obavlja uslugu odvoza otpada na području Grada Rijeke i još osam gradova i općina riječkog prstena samo u prošloj godini je na otklanjanje kvarova na spremnicima za individualizirano odlaganje otpada za više korisnika koji se otvaraju karticom ili ključem, potrošila gotovo 88,5 tisuća eura. Pritom je u čak 95 posto slučajeva, prema odgovoru Igora Velimirovića na naš upit, bila riječ o kvarovima zbog namjernog ili nenamjernog mehaničkog oštećivanja spremnika te nepravilnog korištenja, dok je broj kvarova samog sustava zbog drugih razloga bio gotovo zanemariv.

Sve gora situacija

U prva četiri mjeseca ove godine situacija je još znatno gora pa je na otklanjanje kvarova, opet uzrokovanih namjernim ili nenamjernim oštećenjima te manjim dijelom kvarovima sustava, KD Čistoća potrošila gotovo 70 tisuća eura pa bi, nastave li se kvarovi i što namjerna, što nenamjerna oštećivanja sustava istim tempom, ukupni trošak mogao narasti na više od 200 tisuća eura.

Na području djelovanja Čistoće trenutno je, prema službenim podacima komunalnog društva, u upotrebi 1.096 spremnika koji se otvaraju karticama ili ključevima, a namijenjeni su za 21.969 korisnika. Od tog broja, 889 spremnika nalazi se na području Grada Rijeke, dok se 207 spremnika koristi u gradovima Bakar, Kastav i Kraljevica te u Općini Viškovo.

U odgovoru na naš upit Velimirović ističe kako se u prosjeku prijavljuje oko deset slučajeva poteškoća u korištenju spremnika s kontrolom pristupa dnevno, što je ešto manje od jedan posto.

– Od tog broja oko polovine se odnosi na stvarno utvrđene tehničke nedostatke, odnosno devastacije ili kvarove, dok se preostala polovina odnosi na nepravilno rukovanje ili korisničke pogreške, rekao je Velimirović kojemu smo upite poslali zbog učestalih pritužbi korisnika na društvenim mrežama i našoj redakciji radi nemogućnosti odlaganja otpada u spremnike »pod ključem«.

Potpuna devastacija

Pitali smo ga i koji je najčešći uzrok kvarova.

– Najčešći uzrok kvarova nije tehnički nedostatak sustava, već nepravilno korištenje i namjerno ili nenamjerno mehaničko oštećivanje, uključujući vandalizam dijelova spremnika i sustava za kontrolu pristupa. Preko 95 posto svih prijavljenih kvarova posljedica je upravo mehaničkih oštećenja, dok se kvarovi samog sustava javljaju iznimno rijetko. Najčešći kvarovi uključuju nasilno otvaranje spremnika, ubacivanje vreća većeg volumena od predviđenog, što dovodi do zaglavljenja i deformacija limova te ubacivanje stranih predmeta u mehanizme zaključavanja, odgovorio je direktor Čistoće.

Dodao je kako su tijekom prošle godine zabilježena 24 slučaja potpune devastacije mehanizma za odlaganje miješanog komunalnog otpada (otpadomjera), pri čemu je zamjena mehanizma po spremniku iznosila 1.750 eura, s PDV-om.

– Također, dva spremnika su zapaljena, pri čemu je nastala totalna šteta, a važno je istaknuti da se većina kvarova i oštećenja događa na području Grada Rijeke, koje čini 81,5 posto ukupnih intervencija, dok se preostalih 18,5 posto odnosi na ostale jedinice lokalne samouprave.

Brza reakcija

Zanimalo nas je koliko je vrijeme u prosjeku potrebno da se prijavljeni kvarovi otklone.

– Svaki prijavljeni kvar nastoji se otkloniti u pravilu istog dana, budući da dva tehničara svakodnevno obilaze lokacije i interveniraju po zaprimljenim prijavama. U slučajevima kada to nije moguće odmah, kvar se u pravilu otklanja najkasnije sljedećeg dana, rekao je Velimirović koji je na naše pitanje što građani trebaju činiti ako dođe do kvara na sustavu otvaranja spremnika, odgovorio kako svaki takav kvar trebaju prijaviti ili putem e-maila [email protected] ili besplatnog telefona 0800 99 99 00, kako bi se mogla izvršiti provjera i otkloniti nedostatak.

– Otpad se ne bi trebao odlagati pored spremnika. Korisnicima se preporučuje da ga zadrže u svojim prostorima do ponovne funkcionalnosti spremnika, kaže Velimirović.

Zbog lošeg skladištenja novih spremnika šteta veća od 53 tisuće eura

Velimirovića smo pitali i koliki je broj spremnika za individualizirano prikupljanje otpada bio neadekvatno uskladišten na prostoru Marišćine, oštećenih uslijed djelovanja vjetra i oborina, na što je još prije nekoliko mjeseci upozoravao povjerenik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije u Čistoći Ćenan Beljulji, kao i kolika je nastala šteta.

– Broj spremnika na Mariščini je bio 5.856, od toga je oštećeno 3.366 te je nastala šteta u iznosu 53.390 eura, odgovorio je Velimirović.