Konferencija

Što čeka Hrvatsku pred ulazak u OECD?

Olga Monika Menčik

Foto Bruno Jobst

Foto Bruno Jobst



Hrvatska je pred ulaskom u društvo najrazvijenijih svjetskih gospodarstava, no stručnjaci upozoravaju da članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj – OECD-u neće imati puni učinak bez ozbiljnog jačanja transparentnosti, poslovnog integriteta i borbe protiv korupcije.


– Korupcija izravno utječe na tržišno natjecanje, poslovne odluke i predvidljivost poslovnog okruženja, zbog čega su transparentnost, integritet i odgovorno upravljanje važni ne samo za sprječavanje nepravilnosti, nego i za jačanje konkurentnosti i povjerenja u tržište, poručio je državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec na konferenciji Hrvatske udruge poslodavaca „Jačanje integriteta, konkurentnosti i odgovornog poslovanja kroz OECD standarde“.


Crnčec je dodao kako država bez aktivne suradnje privatnog sektora ne može učinkovito suzbijati podmićivanje u međunarodnom poslovanju, zbog čega je važno razvijati kvalitetne compliance programe, unutarnje kontrole i alate za upravljanje rizicima.




Na skupu je istaknuto kako Hrvatska članstvo u OECD-u može iskoristiti za jačanje transparentnijeg i konkurentnijeg poslovnog okruženja, pri čemu su u fokusu bili compliance sustavi, zaštita zviždača i kvalitetnije korporativno upravljanje. Sudionici su poručili da compliance više ne smije biti samo formalna obveza, već dio poslovne kulture i svakodnevnog odlučivanja u kompanijama.


Poseban naglasak stavljen je na prijavljivanje nepravilnosti i zaštitu zviždača, koje se sve češće prepoznaje kao jedan od najučinkovitijih načina otkrivanja korupcije unutar kompanija.


Pravila i procedure same po sebi nisu dovoljne ako ne zažive u svakodnevnom poslovanju, odnosima prema zaposlenicima i kulturi upravljanja, istaknuo je Drago Kos, međunarodni stručnjak za borbu protiv korupcije i bivši predsjednik OECD-ove Radne skupine za borbu protiv podmićivanja.


– Privatni sektor danas nezaobilazan partner u suzbijanju korupcije. Compliance programi osmišljeni prema OECD i ESG standardima predstavljaju ključan alat za sprječavanje korupcije i jačanje transparentnosti.


Rasprava o tim programima u Hrvatskoj važna je jer podiže svijest o potrebi jačanja integriteta, ali i otvara prostor za konkretna rješenja tamo gdje postoje problemi u provedbi, rekao je Kos.


Iz HUP-a poručuju kako je upravo sada trenutak da hrvatske kompanije počnu ozbiljnije ulagati u sustave integriteta i odgovornog upravljanja, ne samo zbog regulatornih zahtjeva, nego i zbog dugoročne konkurentnosti.


– Proces približavanja Hrvatske OECD-u vidimo kao važnu priliku za daljnje unaprjeđenje poslovnog okruženja, pravne sigurnosti i kvalitete upravljanja. Posebno je važno da se privatni sektor u tom procesu prepozna kao partner, naglasila je Nataša Novaković iz HUP-a.


Prema njenim riječima, upravo poduzeća kroz interne kontrole, etičke politike, edukacije i sigurne kanale za prijavu nepravilnosti mogu značajno pridonijeti prevenciji korupcije i jačanju kulture integriteta.


Da globalna neizvjesnost dodatno povećava važnost međunarodnih standarda upozorio je i Nicola Allocca, predsjednik Odbora BIAC-a pri OECD-u za poslovni integritet i borbu protiv korupcije.


– U trenucima neizvjesnosti stvarnu sigurnost moraju predstavljati snažni i vjerodostojni globalni standardi upravljanja i odgovornog poslovanja, rekao je Allocca, dodajući kako OECD i Business at OECD imaju sve važniju ulogu u oblikovanju otpornijeg i konkurentnijeg gospodarstva.


Na konferenciji je predstavljena i publikacija Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije o Konvenciji OECD-a protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama.


Publikacija donosi pregled ključnih OECD standarda i praktične smjernice za razvoj učinkovitih sustava etike, usklađenosti i unutarnjih kontrola.


Leon Žulj iz Ministarstva financija istaknuo je kako compliance ne smije ostati samo administrativna obveza.


– Naš je cilj da compliance funkcija postane sastavni dio poslovne kulture, transparentnog upravljanja i svakodnevnog procesa donošenja odluka, poručio je Žulj.