Pokazatelji gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj upućuju na vidljivo usporavanje rasta početkom 2026. te bi realni rast u prvom tromjesečju 2026. mogao iznositi samo 0,1 posto na tromjesečnoj razini, a nakon iznimno snažnih 1,4 posto zabilježenih na kraju prošle godine. Na godišnjoj bi razini rast pak mogao usporiti na oko 2,3 posto, s 3,6 posto koliko je iznosio u prethodnom tromjesečju, navode analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijem Biltenu HNB-a.

Kažu da je usporavanje započelo i prije eskalacije sukoba na Bliskom istoku, no, naglašavaju potom da bi, »prema podacima za travanj, upravo eskalacija rata na Bliskom istoku mogla imati negativne učinke na gospodarsku aktivnost u drugom tromjesečju«.

Proizvodnja u padu

Povjerenje potrošača, pojašnjavaju, vidljivo se smanjilo, znatno je smanjen i poslovni optimizam u uslugama, posebno u trgovini, dok je u građevinarstvu ostao nepromijenjen. Poslovni optimizam u industriji blago je pak porastao potaknut jačanjem trenutačnih narudžbi, kažu u HNB-u, što se, međutim, nastavilo na lošiju izvedbu u prva tri mjeseca, budući da je, podsjećaju, obujam industrijske proizvodnje u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine konstantno padao.

U Biltenu se navodi da je, prema komponentama industrijske proizvodnje, pad bio široko rasprostranjen, a posebno se ističe izrazito snažan pad proizvodnje kapitalnih proizvoda. S druge strane, obujam prometa u trgovini na malo u ožujku se snažno povećao, navodi HNB u svojoj Informaciji o gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima u sklopu Biltena. Kažu dalje da je početkom 2026. zaposlenost nastavila rasti sporije, uz istodoban snažan porast plaća. Ipak, rast prosječne plaće bio je izraženiji početkom godine, a u ožujku su prosječne plaće ostale nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec.

– Na godišnjoj razini, prosječna nominalna bruto plaća u prvom je tromjesečju 2026. snažno porasla, no sporije nego u prethodnom razdoblju. Istodobno se porast realne bruto plaće znatno usporio početkom godine zbog jačanja inflacijskih kretanja, zaključuju analitičari HNB-a. To korespondira sa zaključcima nezavisnih ekonomista da inflacija koja je kod nas u travnju bila na čak 5,8 posto (što HNB ponavlja i u svojoj analizi) sada već »jede« prirast nominalnih plaća pa realne plaće više ne rastu. S njihovim stagniranjem stagnira onda i konvergencija, odnosno približavanje standarda naših građana prosjeku eurozone.

Gotovinci u zamahu

Uglavnom, sve su oči uprte u krizu na Bliskom istoku i neizvjesnost oko njenog raspleta. HNB u Biltenu navodi da je rast u eurozoni usporio, uz izražene inflatorne pritiske, odnosno povećanje inflacije (koja je u eurozoni oko 3 posto, dakle, bitno niža nego kod nas, op.a.). Sve to utječe i na očekivanja rasta kamatnih stopa ECB-a na sjednici u lipnju.

Što se tiče domaćeg bankarskog tržišta, zanimljivo je da su, prema podacima HNB-a, porasle kamate poduzećima, dok su se građanima nešto smanjile. Također je zanimljivo da su, unatoč mjerama Hrvatske narodne banke, ponovno snažan zamah imali gotovinski nenamjenski potrošački krediti.

– Krediti domaćim sektorima, isključujući opću državu, u ožujku su porasli snažnije nego prethodnih mjeseci, kao odraz snažnijeg rasta kredita stanovništvu i poduzećima. U ožujku se nastavilo ubrzavanje kreditiranja stanovništva, odražavajući snažniji rast gotovinskih nenamjenskih kredita, dok stambeni krediti i dalje rastu po stabilnim stopama, navode u HNB-u.