Cijene plina za iduću ogrjevnu sezonu formirat će se na burzama plina u iduća dva mjeseca, odnosno do prvog srpnja, s obzirom na cijenu plina na nizozemskoj burzi koja se smatra najprometnijom burzom plina u Europi, dok će distributeri u Hrvatskoj cijenu za potrošače odrediti krajem lipnja.

Trenutna tržišna cijena plina na burzama je 40 eura za megavatsat ili za oko 15 posto veća nego ranije, no to ne znači da će i cijena za kućanstva na jesen biti tolika, istaknuo je predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić.

Utjecaj subvencija

– Povećanje cijene plina za krajnje potrošače trebalo bi iznositi oko 10 posto zato jer su u cijenu plina, osim tržišne cijene, ukalkulirane i tarifne stavke za transport i distribuciju te opskrbna marža koje nisu rasle, a tu su i Vladine subvencije koje utječu na cijenu. No, ovi podaci će se mijenjati sve do kraja lipnja ovisno o cijenama na burzi, navodi Pudić, dodavši da će Hrvatska regulatorna energetska agencija (HERA) odluku donijeti prvog listopada.

– Ukoliko se situacija s plinom na burzama smiri, moguće je da će HERA-ina cijena biti veća od tržišne, pa je za očekivati da će distributeri potrošačima ponuditi da prijeđu s javne usluge na tržišnu opskrbu plinom zbog niže cijene, navodi Pudić. Dodaje da situacija nije toliko dramatična kao prijašnjih godina te da se cijena plina nakon skoka na 60 eura, stabilizirala na 45 eura za megavatsat, i takva cijena ne može izazvati velike poremećaje na tržištu.

Prema procjenama Hrvatske stručne udruge za plin, prosječno hrvatsko kućanstvo koje godišnje za plin izdvaja oko 600 eura, moglo bi od jeseni plaćati između 60 i 90 eura više godišnje, odnosno pet do devet eura više mjesečno. Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je poručio da će Vlada, kao i dosad, činiti sve da cijene plina za građane i gospodarstvo budu što niže, ali da nije upoznat s analizom Hrvatske stručne udruge za plin. Rekao je da HERA prati stanje na tržištu i da će odluku donijeti na jesen.

– Mjere koje smo usvojili, u smislu da je cijena zaštićena, su do kraja rujna. Sukladno okolnostima koje su ipak sada na tržištu izvanredne zbog rata na Bliskom istoku i rasta cijena naftnih derivata, cijene plina, kerozina i drugog, logično je da je ovo vrijeme kada su cijene više. Ako se postigne određeni mirovni sporazum, onda ćemo vidjeti kad dođe trenutak kakav stav zauzeti. Činit ćemo, kao i do sada, sve da cijene za naše građane i za gospodarstvo budu što niže, rekao je Plenković.

Veća proizvodnja

Ako se situacija oko rasta cijena energenata ne smiri, za očekivati je da bi Vlada u rujnu mogla produžiti subvencije za plin, no kako se cijene tarifnih stavki i marži u cijeni plina nisu mijenjale, odnosno nisu pratile rast inflacije, struka očekuje da bi i one mogle porasti što bi, s druge strane, moglo utjecati na krajnju cijenu plina.

Najveće količine plina Hrvatska nabavlja preko LNG terminala na Krku, dok je Ina prošle godine zaustavila pad proizvodnje plina, odnosno krenula prema rastu proizvodnje, a Pudić procjenjuje da će Inina proizvodnja sa sadašnjih 20 do 25 posto doći na 30 do 35 posto naše ukupne potrošnje plina. Također je na nedavnom 41. Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin podsjetio da se većina ukapljenog prirodnog plina dobavlja u Europu i Hrvatsku iz Sjedinjenih Američkih Država, a manji dio iz zemalja povezanih s Hormuškim tjesnacem. Smatra da će naš LNG terminal s udvostručenim kapacitetima igrati značajnu ulogu i za Hrvatsku i za regiju.

Kada je riječ o mogućoj plinofikaciji termoelektrane u Urinju kraj Rijeke, koja već godinama nije pogonu, Pudić pretpostavlja da i se moglo krenuti s time, a možda će se, kaže, razmišljati i o plinskoj elektrani na sisačkom području, jer tamo već postoji plinska infrastruktura.