RIJEKA – Klimatske promjene sustavno se pogoršavaju, a javni prostor u Hrvatskoj i dalje im posvećuje nedovoljno pažnje, kazano je na tribini naziva “Hitna građanska sjednica o našoj budućnosti uzrokovanoj klimatskim promjenama”.

Susret je na riječkom Filozofskom fakultetu održan u organizaciji udruge Žmergo i Zelene mreže PGŽ s ciljem poticanja dijaloga između akademske zajednice, civilnog društva, donositelja odluka i građana, posebice mladih koji će izravno snositi posljedice odluka koje se danas provode.

Kako je u uvodnom predavanju istaknuo Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković, jedan od pokretača inicijative Znanstvenici za klimu te ambasador Klimatskog pakta Europske unije, stvaranje zajednica građana koji se ujedinjavaju oko zelenih ciljeva od iznimne je važnosti za budućnost planeta i nadolazeće generacije.

– Još prije 40 godina, kada sam kao dječak prvi put čuo za povezanost rasta količine ugljikovog dioksida u atmosferi i rasta razine mora, bilo je jasno da su klimatske promjene uzrokovane čovjekovim djelovanjem.

Od tada do danas emisije ugljikovog dioksida stalno rastu, bez obzira na međunarodne konferencije, akcije i politike koje su se pokazale potpuno promašenima.

No postoje brojni pozitivni primjeri na razini gradova i regija koji su uspjeli smanjiti emisije plinova i sniziti temperaturu i jako puno tih politika se može prenijeti kod nas.

Kao građani moramo vršiti pritisak odozdo da bi se donošenje političkih odluka provodilo pod javnom raspravom, tribinama i ovakvim skupovima, kazao je Biliškov.

Znanstvenik je kao pozitivne primjere zelene tranzicije izdvojio gradove poput Kopenhagena, Singapura i Vancouvera koji su vidljivi pomak u održivosti postigli kroz povećanje udjela ekološki proizvedene energije, elektrificirani javni prijevoz i prometnu infrastrukturu koja demotivira promet automobilima, te urbano planiranje kojim se povećava broj gradskog zelenila i parkova.

U sklopu događaja prikazan je britanski dokumentarni film “Upoznavanje nacije s izvanrednim okolnostima” koji se bavi klimatskom krizom i odgovornošću prema mlađim generacijama, nakon čega je održana rasprava.