OPATIJA Jedna smo od tri najbrže rastuće ekonomije u Europi, no vidljivo je ponovno akumuliranje neravnoteža.

Polako ponovo idemo prema situaciji da deficit platne bilance raste, još će se i povećavati, a imamo snažan rast kredita i cijena nekretnina.

Pokazatelji rizika ukazuju na gomilanje ranjivosti domaće ekonomije, upozorio je guverner HNB-a Boris Vujčić na konferenciji Financijsko tržište u Opatiji.

Izlaganje je naslovio „Krov se jača dok sija sunce“ što je protumačeno kao poziv za pripremu na novu krizu i teška vremena, u kontekstu naravno sve izazovnijeg geopolitičkog i ekonomskog okruženja.

Vujčić veli da su konkretno profitabilnost i likvidnost banaka na povijesno visokim razinama, dok je udio loših kredita na povijesnom minimumu, no, upozorio je, viškovi kapitala u bankarskom sektoru, koji su bili značajni, sada se dosta brzo smanjuju.

Posebno je apostrofirao visoke isplate dobiti banaka.

Kaže da je HNB poduzeo razne preventivne mjere poput ograničenja kreditiranja i druge, no i sam bankarski sektor, poručio je, mora jačati otpornost jer njegova slabija kapitalna pozicija može pojačati potencijalnu kontrakciju.

– Vidljivo je akumuliranje makroekonomskih neravnoteža. Snažna domaća potražnja produbljuje robni deficit. To pogoršava vanjsko-trgovinsku bilancu.

Rast kredita privatnom sektoru u Hrvatskoj odvija se uz pogoršanje salda tekućeg računa, a cijena nekretnina među najvišima je u EU-u.

S druge strane, rast cijena energije izravno se prelijeva na inflaciju, upozorio je guverner.

Perko: Ne idemo k nekom dobrom scenariju

Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, također kaže da je, s obzirom na trenutne geopolitičke napetosti i stanje u svijetu, realno očekivati da ne idemo k nekom dobrom scenariju nego su vjerojatni scenarij rasta cijena energenata, rasta inflacije i utjecaja na cijelo gospodarstvo.

Tamara Perko / Foto:Dean Miculinić

– Realno je da možemo očekivati promjene na gore, no financijski sustav je stabilan, rekla je Perko.

Kaže da u Hrvatskoj imamo kamate na stambene kredite niže nego u EU-u, te besplatne tekuće račune, ali ljudi to ne percipiraju.

Kamatna politika nije razlog nepriuštivosti nekretnina, nego su to rastuće cijene kvadrata i tu treba provoditi određene politike, kazala je Perko. Osvrnula se i na slučaj švicarac.

– Sazvano je prošireno vijeće Vrhovnog suda vezano za slučaj švicarac, objavljena su imena sudaca.

Mi smo tražili izuzeće dva suca koji su po nama u sukobu interesa. Sami se naime nisu izuzeli, pa smo to mi tražili, detaljno objašnjavajući zašto.

Radi se o direktnom financijskom interesu oba suca ukoliko presuda ode u određenom smjeru.

Smatramo da je to netransparentno, nedosljedno i baca sjenu na nepristranost, zaključila je Perko.