Europska unija uskoro bi trebala dobiti prvu cjelovitu Strategiju za održivi turizam, a uoči njena usvajanja, prošlog su tjedna zastupnici u Europskom parlamentu predstavili svoje prijedloge za uravnotežen model upravljanja turizmom. Budući da 80 posto putnika posjećuje samo 10 posto svjetskih odredišta, zastupnici predlažu smanjenje pritiska na mjesta s prekomjernim turizmom, uz ostalo, pronalaženjem načina da se posjetitelji preusmjere na manje poznate, nove ili udaljene destinacije.

Tako je hrvatska zastupnica Nikolina Brnjac, izvjestiteljica u Odboru za promet i turizam (TRAN), kazala kako je u konačni tekst uspjela ugraditi niz konkretnih rješenja te istaknula važnost uvođenja sustavnog upravljanja turističkim destinacijama.

Stanovanje i turizam

– Izvješće sada jasno traži izradu planova upravljanja destinacijama, koji se temelje na stvarnim kapacitetima prostora i konkretnim pokazateljima. To je ključno za zemlje poput Hrvatske koje žele dugoročno održiv turizam, a ne nekontrolirani rast pod svaku cijenu, istaknula je Brnjac.

Pojašnjavajući na naš upit što ove novosti znače za Hrvatsku, Izidora Marković Vukadin, znanstvenica s Instituta za turizam, ukazala je kako je usvajanje Izvješća o turizmu u Europskom parlamentu važan signal daljnje institucionalizacije održivosti turizma na razini EU-a, ali i najava konkretnijih politika kroz predstojeću Strategiju održivog turizma. Time se održivost jasno pozicionira kao razvojni okvir, a ne samo normativni zahtjev, pri čemu se naglasak stavlja na upravljanje, a ne isključivo na ograničavanje rasta.

– Hrvatska u tom kontekstu već ima relativno napredan podatkovni i upravljački okvir, uspostavljen kroz Zakon o turizmu i pripadajuće pravilnike. Sustavno prikupljanje pokazatelja, izrada planova upravljanja destinacijama te studije prihvatnog kapaciteta predstavljaju značajan iskorak u odnosu na velik broj drugih članica. Ipak, provedba je rekla bih i proces učenja te je pokazala da postoji prostor za metodološka unaprjeđenja, osobito u boljem fokusiranju pokazatelja, njihovoj međusobnoj povezanosti te jačem povezivanju s konkretnim upravljačkim odlukama, pojasnila je Marković Vukadin dodajući kako i najavljene izmjene zakonodavstva, uključujući novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, idu u smjeru usklađivanja s EU regulativom o kratkoročnom najmu, ali i adresiranja lokalnih izazova poput nekontroliranog širenja smještaja u stambenim zonama. Pri tome je, ističe Marković Vukadin, važno zadržati ravnotežu između regulacije i očuvanja konkurentnosti, uz poseban fokus na suzbijanje neregistriranog poslovanja.

Europa je lider

– U konačnici, i na razini EU-a i u Hrvatskoj vidljiv je pomak prema razumijevanju turizma kao sustava kojim se aktivno upravlja, pri čemu održivost ne znači nužno ograničavanje razvoja, već njegovo usmjeravanje u dugoročno održive i otpornije obrasce. Europa je i dalje globalni lider u turizmu, ali da bi to i ostala, regulacija je nužna. U mnogim gradovima vidimo da nekontrolirani kratkoročni najam, potaknut platformama poput Airbnba, doslovno »proždire« prostor za život lokalnog stanovništva. Zato ograničenja utemeljena na novog legistalitivi imaju smisla, ali važno je naglasiti da ona trebaju biti alat upravljanja, a ne cilj sam po sebi. Poseban izazov predstavljaju i nekretnine u vlasništvu stranih državljana koje se koriste kao drugi domovi, ali se često i iznajmljuju bez odgovarajuće registracije. Takve prakse nužno je jasnije regulirati i dosljedno sankcionirati, istaknula je naša sugovornica.

Rast kroz bolje iskorištavanje postojećeg smještaja

Hrvatska i dalje ima značajan prostor za pametniji turistički razvoj, ukazala je Izidora Marković Vukadin navodeći kako postoji niz zapuštenih stambenih objekata kojima turizam može dati novu funkciju. S druge strane, širenje kapaciteta novim objektima za kratkoročni najam sve je teže opravdati, jer rast kapaciteta već sada nadmašuje rast potražnje.

– Hrvatska ima prostor za rast, ali ne nužno kroz nove kapacitete. Veći broj noćenja može se ostvariti kroz bolju popunjenost postojećih smještajnih jedinica, što podrazumijeva razvoj sadržaja i stvarnu, a ne samo deklarativnu orijentaciju prema cjelogodišnjem turizmu, zaključila je ova znanstvenica.