Unatoč svim lomovina na području automobilske industrije, nemalo je onih koji zadnje godine te značajne industrijske grane definiraju »bibilijskim«, jedna pa i ne tako velika, ali jako značajna tvornica iz našeg najbližeg susjedstva, s uspjehom odolijeva tim negativnim trendovima. Riječ je o slovenskom Revozu iz Novog Mesta, automobilskoj tvornici što posluje u okviru jednog od najznačajnijih europskih automobilskih koncerna – francuskog Renaulta. Iako je bilo nemalo zebnje po pitanju opstanka, najprije prodorom koronavirusa te njime izazvanim lock downom kao i silovitim rastom kineske automobilske industrije nakon njega, Revoz je ipak ostao na nogama. Istina, na minimiziranoj proizvodnji od nekih 25 posto u odnosu na maksimum, ali jedna radna smjena sa slobodnim vikendima je imala sasvim dovoljno posla. Istina, uvijek se imalo razumijevanja i pomoć od strane slovenske Vlade jer, kako smo već i istaknuli, došla su ni malo dobra vremena za europsku automobilsku industriju. Pratimo tako nemali broj etabliranih brendova koji neumitno kopne. Pokušavaju s udruživanjem, copy-pastanjem modela, ali brojke su im i dalje poprilično siromašne. K tome, ne uspijevaju dosegnuti potrebnu razinu ušteda kako bi cjenovno mogli parirati dalekoistočnim proizvođačima – već itekako dobro udomaćenim Korejcima, sada su se pridružili i Kinezi – tako da se i ta jako važna pojedinost reflektira na kupce.

Revoz je zahvaljujući dakako i poslovnoj politici Renaulta koja nije bila ni malo popustljiva prema svim onim parametrima koji će na kraju stvorit best buy priču. Model poslovanja u kreiranju nove generacije Twinga, ovog puta isključivo električnog, koja je morala biti dogotovljena za manje od dvije godine značila je jako veliki dio razvoja povjeriti kineskim partnerima. U Europi je naprosto nemoguće dosegnuti tu razinu tehnološkog razvoja kao i brzine u kreiranju proizvoda kako to mogu Kinezi. Svakako, značilo je to silno veliku požrtvovnost koju su u prilagođavanju proizvodnje iskazali Slovenci. Twingo je tako postao francusko-kinesko-slovenskim proizvodom što bi ga trebalo, tu je i prihvatljiva cijena od 20 tisuća eura, učiniti europskim električnim bestselerom.

– Danas proizvodimo nešto više od 60 tisuća automobila mjesečno. To vam je po prilici 200 automobila dnevno, no vrlo skoro, kad se značajno pokrene prodaja Twinga i kad prestane proizvodnja prošle generacije Clia koji se kod nas također proizvodi, krećemo na razinu koja će na kraju biti više od 300 automobila, modela Twingo dnevno. No, koliko god to bile dobre brojke, još uvijek nećemo stići na pedeset posto proizvodnih kapaciteta, pojasnio nam je Jože Bele, direktor Revoza.

Točno tako jer kapacitet Revoza, u ritmu neprestanog trosmjenskog rada, je 200 tisuća automobila godišnje. Trenutno u Revozu radi nešto više od 1,6 tisuća radnika, a značajno je istaknuti da se udio ženske radne snage polako penje prema jednoj trećini što je za situaciju unutar automobilske branše jako dobar podatak.

– Situacija s radnom snagom je zadovoljavajuća, u najvećem postotku riječ je o domaćim zaposlenicima, stranaca je vrlo mali udio. Nekad je u Revozu radio veliki broj Hrvata, danas ih je svega nekoliko desetaka. Istina, sva povećanja o kojima govorimo tražit će značajno povećanje broja zaposlenih tako da ćemo se opet obratiti u bliže susjedstvo, ali neminovan je i dotok stranih radnika što je dakako značajni, novi poslovni izazov, pojasnila nam je Nevenka Bašek, voditeljica službe odnosa s javnošću Revoza, koja nas je uputila i u ostale proizvodne specifičnosti tvrtke u Novom Mestu.

A one govore kako se obavljaju i permanentna tehnološka rješenja koja dakako znače prije svega – robotizaciju proizvodnje. U nekim dijelovima kao što je to lakirnica oni su skoro u cijelosti povjereni robotima, Transport pojedinih sklopova kao što su to primjerice motor je također robotiziran, a uvode se i roboti koji funkcioniraju unutar humane zajednice, u suradnji s radnicima.

Sve je dakle spremno za novi uzlet, za polagani povratak na značajnu zaposlenost tvornice, baš kao što je Revoz i jako dobar primjer kako se i u Europi može uspjeti u sve težim uvjetima poslovanja automobilske industrije. Na kraju krajeva, model je to poslovanja od kojeg i – Hrvatska ima što naučiti.