Potrebna je vizija koja će se slijediti dulje od jednog mandata. Potrebno je izraditi viziju za idućih 30 godina - istaknula je Špela Hudnik na simpoziju "Budućnost vodenih svjetova"
povezane vijesti
RIJEKA – Najveći problem Rijeke je izgubljeni identitet. Rijeka više ne zna je li industrijski, lučki ili turistički grad. Potrebna je vizija koja će se slijediti dulje od jednog mandata. Potrebno je izraditi viziju za idućih 30 godina – istaknula je predstojnica DeltaLaba izv. prof. dr. Špela Hudnik na današnjem simpoziju “Budućnost vodenih svjetova” koji je organizirao Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam Sveučilišta u Rijeci.
Tri teme
Dodajući da se simpozij bavi s tri bitne teme kao što su planiranje praznina, neizvjesnosti i pretprojektno planiranje, Hudnik je kazala da se radi o temama koje su bitne ako se želi razvijati grad.
– To je početak javnih rasprava koje su bitne za udruživanje više aktera iz sveučilišne, političke te stručne zajednice. Osobno Rijeka mi je uvijek bila izazov u istraživačkom, profesionalnom i turističkom okviru te smatram da ima veliki potencijal ukoliko se okupe pravi ljudi, istaknula je Hudnik.
Foto N. BLAGOJEVIĆ
Simpozij je okupio studente, nastavnike, stručnjake te predstavnike lokalne i regionalne zajednice u raspravi o jednoj od važnih tema budućeg razvoja Rijeke i Kvarnera – odnosu grada prema moru, obali, Rječini, Mrtvom kanalu, luci i Delti. Riječ je o događaju koji je ujedno predstavljao i grupni rad druge generacije studenata Sveučilišnog specijalističkog studija Urbani studiji Sveučilišta u Rijeci, a predstavljena je vizija Rijeke i Kvarnera do 2050. s posebnim naglaskom na suživot grada i vode.
Pojašnjavajući kako se radi o interdisciplinarnom studiju, studentica Ana Orlić istaknula je da je cilj studenata prikazati teme koje su kroz godine studija otvarali.
– Bavili smo se pitanjima prostora unutar Rijeke, prije svega obale, luke, odnosa prema prazninama, kao i neizvjesnost u kontekstu planiranja i klimatskih promjena te temom pretprostornog planiranja. Naše je mišljenje da bi Rijeka trebala imati bolju povezanost s obalom, više javnih prostora otvorenih za građane te se više naslanjati na kontekst morskog grada, objasnila je Orlić.
Povratak moru
Činjenicu da Rijeka trenutno nije dovoljno povezana s morem potvrdila je i riječka gradonačelnica Iva Rinčić ističući važnost suradnje sa Sveučilištem i međunarodnim partnerima čija je vizija Rijeke upravo povratak grada moru.
– U tom kontekstu razgovaramo i s predstavnicima Vlade o vraćanju područja Delte gradu kao simboličnom izlazu na more. No, paralelno s tim, Rijeka zaslužuje i revitalizaciju života uz Rječinu, kao i prepoznavanje bogatstva naših podzemnih potoka. Ta voda je prisutna, ali je trenutno nedovoljno zastupljena u svakodnevnom životu grada, poručila je gradonačelnica.
Osvrćući se na stratešku važnost riječkog akvatorija zamjenik primorsko-goranskog župana Robert Matić kazao je da se to područje profilira kao energetsko čvorište i važno gospodarsko središte kroz projekte poput Rijeka Gatewaya.
– Tema suživota grada i vode je jako bitna. Otvara se mnogo prostora odlaskom teške industrije i tu moramo biti mudri. Moramo kvalitetno komponirati gospodarski razvoj s kvalitetom života naših sugrađana i osigurati javne usluge koje su im potrebne, upozorio je Matić.
