Trebaju li bolnice uplaćivati sredstva iz svojih budžeta Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) koja im pruža pravnu i ekonomsku podršku, iako za te poslove već imaju vlastite pravne i računovodstvene službe, a neke od njih i odvjetničke urede, zapitali su se u Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika (HUBOL), koja u mnogim pitanjima, poput javno-privatnog rada liječnika, ne može naći zajednički jezik s UPUZ-om.

»Pravne akrobacije«

Iz HUBOL-a su potegnuli pitanje opravdanosti članarine što je UPUZ naplaćuje ravnateljima zdravstvenih ustanova, optužujući ih za neracionalnost u trošenju javnog novca. Prozvali su uprave općih bolnica u Karlovcu, Sisku i Vinkovcima, domova zdravlja Zagreb Istok, Zagreb Centar i Splitsko-dalmatinske županije te zavode za hitnu medicinu Bjelovarske i Šibenske županije, koji im nisu dostavili podatke o tome koliko su zadnjih pet godina uplatili UPUZ-u. U financijskim izvješćima bolničkih ustanova nemoguće je, kažu HUBOL-ovci, pronaći podatak koliko je točno novca isplaćeno UPUZ-u, a umjesto da im dostave podatke, ravnatelji ih prozivaju da opstruiraju rad ustanove.

– Premda se radi o stotinama i stotinama tisuća eura javnog novca, desetak ustanova koristi pravne akrobacije kako bi točne podatke zatajilo od javnosti, tvrde u HUBOL-u. S obzirom na to da financijska izvješća UPUZ-a nisu dostupna javnosti, od 170 zdravstvenih ustanova zatražili su podatke o plaćanjima UPUZ-u od 2021. do 2025. godine i došli do brojke od najmanje 142 javnozdravstvene ustanove u članstvu UPUZ-a.

Ne kriju ništa

Prva linija obrane ravnatelja od transparentnosti bila je, kažu, tvrdnja da se članarine UPUZ-u plaćaju iz »vlastitih prihoda« ustanove, a ne iz bolničkog limita. No vlastiti prihodi javne ustanove nisu privatni novac ravnatelja, već prihod ostvaren u okviru javnog sustava, radom zaposlenih plaćenih iz javnih sredstava i korištenjem javne infrastrukture, podsjećaju bolnički liječnici, zabrinuti zbog manjka kontrole nad trošenjem sredstava u sustavu koji pati od kroničnog manjka resursa.

Iz UPUZ-a poručuju kako ne kriju ništa: članarina im je dobrovoljna, a iznosi 0,60 eura mjesečno po zaposleniku. Ukupni proračun im je u 2024. iznosio 947.000 eura, a od tog iznosa članarinama prikupe oko 50 posto prihoda. Za navedeni iznos koji dostiže oko pola milijuna eura godišnje, članice dobivaju kontinuiranu pravnu i ekonomsku podršku, analize propisa, krizno komuniciranje, sudjelovanje u projektima i druge usluge za koje bi inače morale plaćati privatnim odvjetničkim i konzultantskim tvrtkama, vele u UPUZ-u. Svojim članicama, kako tumače, pomažu u pregovorima za sklapanje kolektivnog ugovora te kod donošenja zakonskih akata.

Otpor prema privatizaciji

Bolnički se liječnici ironično pitaju kako se iz članarina i kotizacija koje ustanove plaćaju ovoj udruzi poboljšava kvaliteta liječenja, dostupnost skrbi ili uvjeti rada liječnika i medicinskih sestara. »To je isključivo pitanje prioriteta. Zašto se novac troši na lobističku mrežu ravnatelja umjesto na pacijente i zaposlene?«, pitaju se u HUBOL-u i pozivaju Ministarstvo zdravstva da se pozabavi time gdje odlazi novac iz javnog zdravstvenog sustava. UPUZ-ovci se pak pozivaju na Ustav i Zakon o udrugama, koji jamči slobodu udruživanja pojedinaca i pravnih osoba, kao i na činjenicu da sve države EU imaju slična strukovna udruženja. Napadi na njih su, tvrde, zapravo reakcija na otpor UPUZ-a prema tihoj privatizaciji javnog zdravstva. Liječnike pak pozivaju da se pozabave visokim članarinama HLK, kao »neprimjerenom nametu«.