EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda ugrožava proizvodnju lijekova, dramatično povećavajući njen dodatni trošak, upozoravaju iz farmaceutskih tvrtki.

– Ako dodatni troškovi postanu previsoki, dio lijekova mogao bi postati neodrživ, što može dovesti do povlačenja proizvoda, smanjenja broja proizvođača i većeg rizika od nestašica. Postoji i rizik zatvaranja proizvodnih linija u Europi, gubitka radnih mjesta i dodatnog premještanja proizvodnje u treće zemlje, upozorila je Nikolina Dizdar Čehulić, predsjednica Uprave Plive, na panelu “EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda: Hoće li Hrvatska ostati bez lijekova?”, održanom u okviru EU Health Foruma.

Iako Direktiva ima legitiman cilj zaštite okoliša i javnog zdravlja, sve je više upozorenja da bi način njezine provedbe mogao imati ozbiljne posljedice na dostupnost lijekova. Prema aktualnom modelu, farmaceutska i kozmetička industrija trebale bi pokriti najmanje 80 posto ukupnog troška pročišćavanja, pri čemu bi najveći dio tereta pao upravo na proizvođače lijekova.

Ključni problem, istaknuto je na panelu, leži u pretpostavkama tog modela koji pretpostavlja da proizvođači mogu smanjiti svoj okolišni utjecaj promjenom proizvoda ili procesa. Kod lijekova to nije moguće bez ugrožavanja njihove sigurnosti, učinkovitosti i regulatornog statusa, poručuju predstavnici farmaceutskih tvrtki. Dodaju kako je velika većina farmaceutskih ostataka u otpadnim vodama posljedica korištenja lijekova od strane pacijenata, a ne proizvodnih procesa.

Procjene Europske komisije o udjelu farmaceutskih ostataka u mikropolutantima dosežu i do 66 posto, dok pojedini modeli pokazuju da nekoliko lijekova čini većinu procijenjenog “toksičnog opterećenja”. Međutim, dostupni laboratorijski podaci ukazuju da je njihov stvarni udio višestruko manji – u nekim slučajevima i ispod jedan posto, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).  S druge strane, ističu kako je trošak provedbe Direktive  u Nizozemskoj procjenjen na oko 400 milijuna eura, što je i do šest puta više od početnih procjena Europske komisije.

Posebno su na udaru generički lijekovi, koji čine oko 70 posto svih terapija u Europi, ali manje od 20 posto ukupne potrošnje na lijekove. Riječ je o segmentu koji funkcionira uz strogo regulirane cijene i vrlo niske marže, često s terapijama čija je cijena niža od tri eura mjesečno.

– Proizvođači žele biti odgovorni prema okolišu, zdravstvenim sustavima i pacijentima te već ulažu u napredne sustave pročišćavanja, bolju iskoristivost voda u proizvodnom procesu i visoke okolišne standarde u proizvodnji. Međutim, za razliku od drugih industrija, oni ne mogu značajno mijenjati sastav ili proizvodne procese ako žele zadržati sigurnost, kvalitetu i učinkovitost terapije za pacijente, pa je ideja proširene odgovornosti za proizvođače lijekova upitna. Ovdje ne govorimo o industriji koja traži izuzeće, nego o sektoru koji osigurava većinu terapije u Europi. U takvom sustavu, dodatni trošak ove razine jednostavno se nema gdje apsorbirati,  ističe Ana Gongola, predsjednica HUP – Udruge proizvođača lijekova.

Strahuje se da bi sve to moglo rezultirati povlačenjem pojedinih lijekova s tržišta, smanjenjem broja proizvođača i povećanjem rizika od nestašica, osobito u terapijskim područjima koja se oslanjaju na generičke lijekove.

U tom slučaju, trošak pročišćavanja raspodijelio bi se na manji broj sudionika, čime bi dodatni lijekovi postali ekonomski neodrživi, stvarajući spiralu povlačenja i rasta troškova.

Posebno su ranjiva manja tržišta poput Hrvatske, gdje je dostupnost pojedinih terapija već pod pritiskom zbog niskih cijena i ograničene profitabilnosti.

Zato se traži širi dijalog o provedbi Direktive, uključujući realnu procjenu troškova i učinaka, te novi model koji bi istodobno osigurao zaštitu okoliša i stabilnu opskrbu lijekovima.